Zaposlenici upozoravaju na naplatu usluga u gotovini, prodaju ribe za gotovinu, pozajmice ribarima... Direktorica Dolores Margan-Kastrapeli, koja je pod nadzorom PNUSKOK-a, sama traži da se nadzor proširi
Voditeljica financijskog odjela Veletržnice Ribe Rijeka Zora Anić, voditelj aukcije Zlatko Špurej i voditelj Informatičkog odjela Dino Penko potpisnici su apel Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Rijeci i Ministarstvu Poljoprivrede i ribarskim zadrugama kao osnivačima ove tvrtke, a uz sve svoje tvrdnje i sumnje koje su iznijeli priložili su i dokumentaciju.
Privatni dug
Na vidjelo su izašle pojedinosti o naplati usluga u gotovini, prodaji ribe za gotovinu i ne polaganja novca na račun Veletržnice što više ne predstavlja nesavjesno poslovanje već ima neki drugi naziv, navode spomenuti djelatnici te tvrde da su Veletržnicu Ribe Rijeka blokirali Porezna uprave i dobavljači za iznos od oko 70.000 kuna, prvenstveno zbog nesavjesnog poslovanja uprave. Prema ulaznim i izlaznim računima, odnosno isplatama i uplatama koje su kao dokaz prikazali djelatnici, bivšem djelatniku Mili Vorkapiću isplaćeno je 20.800 kuna, iako on nema nikakva potraživanja od Veletržnice, a djelatnici tvrde da je to na ime privatnog duga direktorice prema bivšem djelatniku. Prilikom boravka revizora na Veletržnici, tvrde spomenuti radnici Veletržnice, pojavili su se izvodi s Podravske banke gdje je vidljivo kako su se isplaćivale pozajmice i avansi za ribu nekim ribarima i RZ Lebić, koja je u vlasništvu supruga direktorice. Direktoricu, nadalje, terete da je tvrtku zaduživala brojnim pozajmicama ribarima, da je unatoč tome što su dugovali desetke tisuća kuna i dalje davala ribu na dug pojedinim kupcima, da je pisala fakture na razne tvrtke kojima nije isporučivala ribu, već je prodavala na crno. Djelatnici tvrde i da je direktorica kupila polovno službeno vozilo po cijeni od oko 60.000 kn, koje je samo ona koristila, a koje je dobavljač privremeno oduzeo u prosincu prošle godine, te ga po uplati vratio u siječnju, a da za dio uplate ne postoji dokumentacija.
Nerealizirani projekti
»Službeno kombi vozilo nije registrirano, stoji beskorisno umjesto da vozi ribu, a nije ni odjavljeno, što povlači za sobom novčanu kaznu, koja za pravne osobe iznosi 10.000 kuna.
Ni jedna plaća na Veletržnici nije rezultat prihoda, već trošenje državnog novca. Moji pokušaji smanjenja troškova i otpuštanja radnika rezultirali su prijavama institicijama pod čijim sam trenutno nadzorom. Ukoliko sam ja mojim načinom poslovanja nanijela štetu Veletržnici, onda je problem riješen. Po završetku nadzora PNUSKOK-a i Porezne uprave podnijet ću neopozivu ostavku, rekla nam je Margan-Kastrapeli, dodajući da se neće više očitovati na navode osoba poput Krmpotića, Špureja, Penka, koji su joj, kaže, prijetili čak i fizički, i to samo zato što zahtijeva rad i ne želi plaćati sjedenje.
Dolores Margan-Kastrapeli kaže da je pod nadzorom PNUSKOK-a od 22. ožujka pošle godine. Predlaže da se nadzor PNUSKOK-a proširi na sve što je spomenuto u pismu , što će, najavljuje, i sama zatražiti.
– Za sve sam spremna odgovarati. Točno je da je Marin Kastrapeli moj suprug i da mu je dana pozajmica kao i ostalim ribarima, uz zadužnicu i obračunatu kamatu. Moj suprug časno zarađuje za svoj kruh radeći na koči kod gospodina Vladana Bojiča, činjenica je da je dužan Veletržnici i to nitko ne osporava niti je osporavao i on uopće nema privilegije zbog mene, dapače, uvijek je dobivao manje cijene od ostalih upravo stoga što je moj suprug. Točno je i to da je Mile Vorkapić bio moj djelatnik koji je pokušao otvoriti obrt za popravak kamiona, ali gospodin Špurej je zaboravio napomenuti da je tvrtka njegove supruge Global projekt, u kojemu je dotični i prokurist, izrađivalo projekte za Veletržnicu koji su spremljeni u ladicu, plaćeni od strane Veletržnice, ali nikada realizirani, ističe Margan-Kastrapeli.
– Činjenica je da je Veletržnica od mojih »kriminalnih radnji« dosad oprihodovala više od 300 tisuća kuna, kamate po oročenjima, kamate na pozajmice…, no problem je u tome što ja više nisam benevolentna isplaćivati plaće za nerad, sjedenje, igranje igrica, loko vožnje i prekovremene sate, kaže Dolores Margan-Kastrapeli.
Ona ističe da je za prva tri mjeseca ove godine Veletržnica ostvarila 343 tisuće kuna prometa, dok je u prvom tromjesječju prošle godine imala milijun i 657 tisuća kuna prometa.
Mršavi prihodi
– U prva tri mjeseca ove godine imamo prihod, dakle zaradu od 16 tisuća kuna, a mjesečni troškovi iznose 144 tisuće kuna, a samo na radnike otpada 70 tisuća kuna. Odakle da to platim? Odavno sam kazala da je u Veletržnici prevelik broj radnika, precijenjeni su i nezaposleni. Veliki mi je uteg što je prethodni direktor Nikola Mendrila ovoliko ljudi zaposlio na neodređeno, i ti na osmosatno radno vrijeme, a prošla sam i upoznala brojne veletržnice ribe u svijetu, svi radnici tamo rade od 5 do 9 sati. Sam dolazak na radno mjesto za mene nije rad i intenzivno radim na izmjenama ugovora o radu, radnici dolaze i odlaze kad hoće, imamo kamere i sve je zabilježeno. Cilj ovog trgovačkog društva je legalizacija i uređenje nesređenog trženja ribom, a nikako šaka ljudi čije su pretpostavke da ih država mora mora plaćati jer je vlasnik, ističe Margan-Kastrapeli.
Na pitanje čime obrazlaže blokadu računa Veletržnice, odnosno nedostatak novca, Margan-Kastrapeli kaže da je su vlasnici prestali plaćati gubitke. A, gubici se, obrazlaže, godinama generiraju isključivo kroz plaće i troškove koji su zavisni (struja, voda, mobiteli).
– Osim toga, imamo potraživanja od 1,2 milijuna kuna koja su u fazi naplate. No svjesna sam gospodarske situacije, pa si ne zatvaram vrata kod kupaca. Zapisnik Porezne uprave nedvojbeno ukazuje na nepriznate loko vožnje i putne naloge gospodine Špureja, gdje je vidno da je imenovani oštetio ovo trgovačko društvo, dokazi su u arhivu Veletržnice, a za sve ostalo što gospodin Špurej navodi postoji dokumentacija koja je dostupna u svakom trenutku. Prema mom ugovoru o radu imam pravo na službeno vozilo za razliku od dotičnog i i za poslovanje odgovaram vlasnicima, a nikako gospodinu Špureju. Indikativno je zašto se gospodin nije sa svojim problemima obratio ribarima, suvlasnicima veletržnice, Romeu Mikičiću, Josipu Mrakovčiću i Nikoli Raduloviću, kaže Dolores Margan-Kastrapeli.