Bivša vlast je iz dobiti poduzeća u kojima država ima vlasnički udio – krpala je proračunske manjkove. Pa je tako lani, samo iz energetskih poduzeća u kojima je država većinski vlasnik ili suvlasnik za proračunsku potrošnju vlada izvuka više od 800 milijuna kuna, pri čemu je Ina u proračun uplatila nešto više od 215 milijuna kuna. Da priča bude zanimljivija, svega nekoliko mjeseci prije no što je prošla vlast donijela odluku o uplati 50 posto dobiti javnih poduzeća u proračun, donijela je i planove po kojima su te kompanije trebale biti nositelji razvoja i gospodarskog oporavka kroz višegodišnje investicije vrijedne 3,85 milijardi eura u energetiku i novo zapošljavanje. Sadašnja vlada u razmišljanju o reinvestiranju vodi se logikom poticanja gospodarskih aktivnosti bez kojih će se zemlja teško izvući iz teške gospodarske i socijalne depresije.

Reinvestiranje dobiti na kojem će ustrajati manjinski vlasnik Ine, prestavljalo bi samo jedan kotačić u nastojanju Vlade da se pokrene gospodarska aktivnost u zemlji, a time u konačnici smanji i nezaposlenost. Međutim, Vlada svoje namjere neće moći realizirati već idući tjedan na skupštini dioničara Ine. Za 11. travnja, naime, sazvana je izvanredna glavna skupština tog poduzeća na kojoj bi se trebao promijeniti jedan mađarski član Nadzornog odbora. Iako je Vlada izrazila namjeru da je u NO-u Ine predstavljaju Slavko Linić, ministar financija i Radimir Čačić, ministar gospodarstva, njihovo će imenovanje još malo pričekati, a time i potezi koje država, kao značajan dioničar Ine, namjerava potegnuti. 

    S obzirom da je bivša Vlada onemogućila izbor ministara u upravljačka tijela poduzeća, birajući nadzornike putem javnih natječaja, potrebno je pričekati izmjene Zakona o sprečavanju sukobu interesa. Promjenama tog zakona regulirat će se mogućnost delegiranja ministara u upravljačka tijela, a imenovanje dvojice ministra u NO Ine, prema onom što je nedavno izjavio Čačić, trebalo bi biti iznimka »jer je i Ina iznimka kao najveća hrvatska kompanija u kojoj država ima 44,75 posto vlasništva«. O imenovanju vladinih nadzornika kao i raspodjeli dobiti kompanije tako će se teško raspravljati prije svibnja.   

Ojačavanje pozicija

Koalicijska vlada Zorana Milanovića, kada je riječ o Ini, povlači poteze slične onima koje je povlačila bivša vlast pod vodstvom Jadranke Kosor. No, posljedice tih poteza posve su različite. Bivša Vlada je također najavljivala promjenu dioničkog ugovora kako bi ojačala hrvatske upravljačke pozicije u naftnoj kompaniji. Međutim, u praksi ništa nije napravila. Iako je formirala pregovaračku grupu, pregovori nikada nisu započeli. Sam MOL, kao većinski vlasnik Ine pismeno se pokušavao informirati kod ministra gospodarstva u bivšoj vladi o trenutku otvaranja pregovora o dioničkom ugovoru, no odgovor nije dobio. Nova koalicijska Vlada, čini se, bit će upornija u svojim nastojanjima. Pa dok je bivša vlast »izbacila« ministre iz upravljačkih tijela, sadašnja ih namjerava vratiti radi ojačavanja vlasničkih pozicija.