ZAGREB Ako je suditi po početku godine građani Hrvatske odlučili su dodatno štedjeti i država ne treba očekivati da će u ovoj godini puniti proračun na račun njihove potrošnje, osim onoga što će ubrati zbog povećanja PDV-a i rasta cijena. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u siječnju je ukupan iznos kredita kojeg u bankama imaju građani ostao na razini od oko 121 milijarde kuna i veći je za nekoliko promila u odnosu na kraj prošle godine, što je navjerojatnije posljedica toga što su krediti vezani za eure i švicarske franke, pa rastu zbog promjena tečaja. Rasta kredita kad je stanovništvo u pitanju gotovo i nema, nego je iznos novih kredita taman pokrio one koji su otplaćeni. 

   Zatvaranje dugova

Ukupna kreditna zaduženost građana krajem siječnja ove godine veća je za za oko milijardu kuna, ili manje od jedan posto, nego na početku 2011. godine. Uz to građani su, čini se značajno promijenili i svoje kreditne navike. U odnosu na prosinac prošle godine u siječnju su za oko milijardu kuna porasli jedino stambeni krediti, dok su za oko dvije milijarde kuna, odnosno za trećinu, pali krediti za automobile, a samo u mjesec dana za više od 300 milijuna kuna, odnosno za 7,5 posto, građani su smanjili potrošnju po kreditnim karticama. Osim stambenih kredita rasli su i ostali krediti, i to za oko milijardu kuna, a iz razgovora s pojedinim bankama doznajemo da su primijetili da građani u posljednje vrijeme podižu nenamjenske kredite kako bi zatvorili neke svoje dugove. Iako su podaci samo za siječanj premalo da bi se donio zaključak što će se događati s kreditiranjem stanovništva, građani su kako se čini u krizi u potpunosti promijenili ponašanje i bankama će trebati dodatni trud da ih ponovno natjeraju u potrošnju, osim kad je riječ o kreditu za rješavanje stambenog pitanja. Zato su u siječnju države i poduzeća povećale svoju zaduženost kod domaćih banaka. Tako je država u siječnju podigla novih šest milijardi kuna kredita, a za sedam milijardi kuna povećala se i zaduženost poduzeća kod banaka.   

Izbjegavanje rizika

Iskustva banaka u prva dva mjeseca ove godine razlikuju se upravo u sektoru stanovništva, a zajedničko im je da bilježe porast kredita državi. Tako iz Raiffeisenbanke odgovaraju da su zabilježili rast kredita državi od tri posto, poduzećima od pet posto, te pad kredita stanovništvu od tri posto. 

    – Zimski praznici u prvoj polovici siječnja svakako smanjuju potražnju za kreditima, a u veljači se potražnja od strane poduzeća povećala zbog financijske aktivnosti dijela poduzeća motiviranih provedbom transakcija u poznatim uvjetima, odnosno prije početka primjene novih propisa za koje nemaju potpunu spoznaju o obvezama koje im donose. Zbog toga bilježimo porast broja zahtjeva za kreditima poduzeća u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na prethodnu, odgovaraju iz RBA. Poduzeća su očitom podizala kredite kako bi isplatila dobit prije poreza na dividendu. U RBA su zabilježili nastavak smanjenje kredita stanovništvu i na početku 2012. godine. Pojašnjavaju da su se kredit ustanovništvu realno smanjivali i prethodne godine, ali da je rast ino valuta uz koje su bili vezani zbog valutne klauzule održavao privid blagog nominalnog rasta.    

    – Još ne možemo ocijeniti je li pad privremen ili predstavlja trajno jačanje procesa razduživanja stanovništva, poručuju iz RBA. 

   Utjecaj države

Hypo Alpe-Adria-Banka je u prva dva mjeseca 2012. godine odobrila dvostruko već iznos kredita nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno za 50 posto veći nego u 2010. godini, no i oni bilježe pad kredita stanovništvu. 

    – Zbog stalno prisutne averzije prema rizicima, volumen novoodobrenih kredita građanstvu je u stalnom padu, priznaju iz Hypo banke. 

    U prva dva mjeseca Splitska je banka povećala ukupan iznos kredita za 270 milijuna kuna, i tvrde da je prirast kredita trostruko je brži no u istom razdoblju lani (88 milijuna kuna). Tijekom siječnja i veljače najznačajniji utjecaj na rast kredita došao je od države, pojašnjavaju iz te banke, ali oni bilježe i rast kredita stanovništvu na koje je otpalo više od trećine prirasta kredita u prva dva mjeseca ove godine. Iz PBZ-a kratko odgovaraju da je i kod njih prisutan blagi trend rasta kredita u prva dva mjeseca ove godine i građanima i poduzećima i državi. 

    U Erste banci bilježe rast ukupnih kredita od 1,3 posto. Krediti državi i lokalnoj upravi ostvarili su u prva dva mjeseca tekuće godine neto rast od 3,3 posto, a krediti stanvoništvu rasli su sporije, odnosno po stopi od 0,5 posto. U prethodne dvije godine Erste banka bilježila je pad kreditiranja stanovništva od po 0,3 posto.