Prema riječima stručnjaka, alergije se počinju javljati u sve ranijoj dobi, a u ne tako davnoj prošlosti bile su potpuna nepoznanica. U posljednja dva desetljeća došlo je do drastičnog porasta broja alergičara
1. Peludna alergija
2. Alergija na životinjske dlake
3. Alergija na grinju iz kućne prašine
4. Alergija na plijesan
5. Atopijski dermatitis manifestira se suhom kožom na vratu, podlakticama, pregibima ruku i nogu. Uzrokuju ga deterdženti, metali, kozmetička sredstva, UV zračenje
6. Alergija na hranu ili alergijska urtikarija
7. Alergije na sunce
Simptomi peludne alergije
kihanje
šmrcanje
vodenasti iscjedak iz nosa
začepljenost, svrbež nosa
crvenilo i suzenje očiju
glavobolja, razdražljivost,
loša koncentracija
otežano disanje, suh i podražajan kašalj. Simptomi obično traju tjednima, a za razliku od prehlade, s kojom se alergije često znaju zamijeniti, nisu praćeni povišenom temperaturom
Dva vegetacijska pojasa
Kontinentalni pojas cvatnja lijeske u veljači; breze u ožujku i travnju; trava u svibnju i lipnju; korova u srpnju, kolovozu i rujnu
Primorski pojas cvatnja masline, crnog bora i čempresa u veljači i ožujku, trava u travnju i svibnju, korova (crkvina) cijele godine.
Važno i nasljeđe
U nastanku alergijskih bolesti važnu ulogu ima i nasljeđe. Djeca čiji su roditelji skloni alergiji, odnosno alergijskoj reakciji imaju veću vjerojatnost da će i sami oboljeti od alergijske bolesti. Alergijama su najviše izložena djeca, ali ta bolest može da se pojaviti u bilo koje doba života, pa i u starosti. Ne treba zanemariti ni činjenicu da se alergijska bolest može razviti i kod djece u čijoj obitelji nije bilo alergije. Svako dijete u prosjeku ima tri do četiri upale gornjih dišnih putova godišnje. To je jedan od razloga zašto se alergija često zamjenjuje s prehladom ili gripom.
Kad je o peludnoj alergiji riječ, uzroci kihanja, šmrcanja, nadražene sluznice nosa i očiju mogu potrajati mjesecima, sve dok u prirodi ima peludi na koje organizam reagira obrambenom reakcijom. Kako imunitet alergične osobe alergen smatra opasnim, pri susretu s peludi oslobađa antitijela koja inače koristi za obranu od virusa, bakterija i drugih mikroorganizama. Antitijela napadaju alergen, što uzrokuje ispuštanje histamina u krv. Upravo taj histamin uzrokuje alergijske simptome.
Skupa »priprema« organizma
Kako bi se zaštitili od alergija pojedinih vrsta biljaka neophodno je što manje vremena provoditi vani. Na raspolaganju su danas i brojna djelotvorna sredstva protiv alergijskih simptoma, od antihistaminika, do sredstava na bazi kortikosteroida za ublažavanje nadraženosti sluznice očiju i nosa. Pacijenti koji muku muče s alergijama, na raspolaganju imaju i hiposenzibilizaciju, postupak pri kojem se alergeni u progresivno rastućim dozama unose u organizam da bi se on »pripremio« na ono što ga čeka i razvio povećane vrijednosti IgG protutijela. Klasična hiposenzibilizacija provodi se pomoću injekcije, čiji se sadržaj ubrizgava u kožu nadlaktice, u početku dvaput tjedno, a zatim sve rjeđe do jednomjesečne doze »održavanja« Uz ovaj klasični način, odnedavno se u Hrvatskoj primjenjuje hiposenzibilizacija novog tipa, putem kapljica koje pacijent uzima kod kuće.
Riječ je o daleko praktičnijem i bezbolnijem načinu hiposenzibilizacije, no troškove takvog liječenja još uvijek snose sami pacijenti, pa se tek rijetki odlučuju na ovu metodu – kaže Alma Rožman, pneumoftiziolog i ravnateljica zagrebačke Poliklinike za bolesti dišnog sustava..
Jedna bočica ovog lijeka za primjenu kroz šest tjedana stoji oko 100 eura, a terapija koju se mora provoditi čitavo proljeće čak 500 eura, što nije za svačiji džep. Zdravstvena blagajna zasad ne pokriva troškove takvog liječenja, već jedino hiposenzibilizacije putem injekcija.
– Upravo zbog cijene liječenja, odnosno činjenice da nova sublingvalna terapija hiposenzibilizacije ne ide na uputnicu, vrlo mali broj ljudi u Hrvatskoj dosad se odlučio na ovu metodu. Iako i injekcije daju rezultata, nova je metoda puno bolja, kvalitetnija i jednostavnija – veli Rožman.
Kapljice za travu i grinje
Dok se injekcije primjenjuju kroz cijelu godinu, oralna terapija uzima se mjesec dana prije početka sezone alergija i onda kontinuirano do sredine lipnja. Njena je primjena, naime, moguća samo kod osoba alergičnih na pelud trava, a ne i za ostale peludne alergije.
– Hiposenzibilizacijom uspješno se smanjuju simptomi alergije, ali ne može je primiti svatko. To ovisi o rezultatima imunološkog testa koji se prije mora provesti. Zasad se ovakva hiposenzibilizacija provodi za osobe alergične na travu i grinje, ali ne ako su osobe polisenzitivne, odnosno alergične na više alergena – objašnjava ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnog sustava.
Hiposenzibilizacija se može provoditi sezonski ili cijelu godinu, što ovisi o alergenu s kojim se provodi. Hiposenzibilizacija na peludi provodi se u pravilu tri mjeseca prije aktualne sezone cvata, a na kućnu prašinu cijele godine. Indikacije za primjenu hiposenzibilizacije su alergijski rinitis, konjunktivitis bronhitis, alergijska urtikarija i atopijski dermatitis. U djece mlađe od pet godina izbjegava se klasična hiposenzibilizacija i primjenjuje se sublingvalna metoda, odnosno hiposenzibilizacija putem kapljica.
__________________________
Nositi masku na ulici
Najsigurnija zaštita izbjegavanje je alergena. Građani na raspolaganju imaju informacije o prognozi koncentracije peludi za pojedine vrste alergenih biljaka. Prema tim prognozama, mogu planirati dnevne obveze i organizirati dnevne aktivnosti. Preporuka je izbjeći boravak na otvorenom osobito u prijepodnevnim satima, kad je koncentracija peludi u zraku u pravilu najviša. Treba izbjegavati sušenje odjeće i posteljine na otvorenom, te prostor u kojem boravite nakratko provjetriti, najbolje klima-uređajem. Osobe alergične na pelud trebaju nositi masku prilikom izlaska iz kuće.
Preporučuje se i pranje kose svaku večer, jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose. Ako ste osjetljivi na cjelogodišnje alergene, treba smanjiti koncentraciju prašine u vašem domu stalnim provjetravanjem i usisavanjem, izbjegavati jastuke i posteljine s perjem te kontakt s kućnim ljubimcima. Zaštita vanjskih sluznica od alergena moguća je pomoću topičkih kortikosteroida koji se uštrcavaju u nos ili kapaju u oči. U slučaju da ova zaštita nije dovoljna, upotrebljavaju se preparati antihistaminika ili antileukotrijeni.
Joha, breza, vrba…
Prve proljetne alergije počinju početkom ožujka, kad počinju cvasti joha, breza, vrba. Zatim dolazi sezona cvatnje trava, koja kulminaciju ima u kolovozu, cvatnjom ambrozije. Peludna alergija često počinje kao alergija na pelud trava, a kasnije se može javiti i alergija na pelud stabala i korova. Rizična su doba u pravilu proljeće i ljeto kada je prisutna polinacija. Polen ili peludna zrnca lagana su i nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenost i do 100 kilometara. Najveći dio polena, oko 90 posto, ipak ostaje na mjestu otpuštanja.
Tri do pet godina za hiposenzibilizaciju
U Ambulanti za alergološka testiranja Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Zagreb već petnaest godina provodi se klasična hiposenzibilizacija na peludi, kućnu prašinu, grinje, perje i životinjsku dlaku.
– Obično je potrebno tri do pet godina provoditi hiposenzibilizaciju da bi bolesnici bili čak i bez tegoba, a u većini slučajeva smetnje su znatno smanjene. U Hrvatskoj se koristimo kalendarom za peludi Botaničkog zavoda i uspoređujemo ih s europskim regijama, te dajemo upute za karenciju alergena bolesnicima u vrijeme maksimuma cvata – kažu u Ambulanti. Bolesnici moraju znati da ukoliko je netko alergičan na peludi korova, stabala ili trava, može unakrsno imati alergiju na tropsko ili ostalo voće – jabuke, kruške, šljive, breskve, trešnje, badem i lješnjak te na povrće – krastavce, papriku, rajčicu, cvjetaču, mrkvu, artičoke, suncokret ili kamilicu.
Imunoterapija ili hiposenzibilizacija smatra se poštednom terapijom, jer pacijent nije izložen stalnom uzimanju kortikosteroida i ostalih lijekova koji izazivaju nuspojave.