Bilo je puno zapošljavanja na određeno. I potrebnog i nepotrebnog. Previše prekovremenih, prečesto neopravdanih. Upravo zato nam treba zaokret za koji ne tražimo aplauz, već eventualno malo strpljenja, kaže predsjednik Vlade
Gotovo dva mjeseca od preuzimanja mandata na čelu Vlade, Zoran Milanović i dalje je uglavnom spreman govoriti o načelnim političkim stavovima i općem smjeru kretanja svoje Vlade, manje nego o detaljima koje prepušta svojim ministrima i suradnicima. Pitanja o odnosima u koaliciji su mu mrska, i ne pristaje ih javno komentirati, kao ni trivijalnosti oko Opernballa. Njegova glavna poruka i dalje je slična onoj predizbornoj; po starom ne možemo, za promjene smo spremni, politika je stvar povjerenja.
Prošla su gotovo dva mjeseca od preuzimanja mandata. Rejting Vlade je visok, možda i više od očekivanja. Do kada će to trajati?
– Na meni je da radim na provedbi onog za što su nam mandat dali građani, a ne da analiziram rejtinge, posebno ne nakon tek mjesec dana mandata. Taj rejting doživljavam kao beskamatni kredit koji su nam građani dali, a mi im ga moramo vratiti s kamatom. To nas obvezuje.
– Vlada. Resorni ministar Komadina, ali i ja kao premijer i potpredsjednik Vlade Čačić. Nitko od nas ne bježi od odgovornosti. To su projekti koji čekaju na svoju realizaciju već godinama. Za njih je bilo moguće pronaći sredstva, kao što je to bilo moguće i prije za autoceste. Izazovi su veliki.
– Moguće, to se razmatra. Možda i javno-privatno partnerstvo. U razgovorima smo.
– Ponavljam, u ozbiljnim smo razgovorima. Na tome se dosad, nažalost, nije dovoljno radilo. To nije posao od pet minuta.
– Možda, no da bismo nešto zvali projektom, moraju postojati opipljivi tragovi nečeg što je napravljeno. Lako je pričati. Svi su pričali o autocestama, ali se dobro zna tko ih je počeo graditi i tko je učinio presudne korake. Svi pričaju o željeznicama, ali ih nitko nije počeo graditi. Mi hoćemo.
– Razmišljamo o novoj pruzi s međunarodnim izvorima financiranja.
Sada kad ste u sve stekli uvid, kakvo je stanje financija u državi?
– Jasno je – po starom ne možemo. Novo je uvijek nepoznato, ali i izazovno. Ovo je novo, idemo u određene vrste rashodovnih smanjenja u ukupnom iznosu od četiri milijarde, što se u tako značajnom iznosu do sada nikad nije dogodilo. Proračun je štedljiviji i naravno da to nije sretna situacija. Uvijek je sjajno ako možete povećavati potrošnju, ali to povećanje mora biti temeljeno na nečemu realnom. Nažalost, situacija je takva da u početku moramo učiniti jedino moguće – smanjiti proračunsku potrošnju. To je odluka koju treba donijeti. Ona je politička, uvijek osjetljiva, ali je neophodna. Države završavaju u financijskim problemima i bankrotu u prvom redu zato što nisu spremne i sposobne iz niza razloga donijeti odluku da zaokrenu smjer. Mi smo na to spremni. Vidimo kako se to događa u cijeloj Europi. Primjeri su toliko različiti da su školski ilustrativni. Razne zemlje su se našle u sličnim problemima na koje su reagirale različito.
Grčka, na primjer?
– Da, jedan primjer je Grčka, Latvija, Estonija, Irska… Države su prezadužene i potrebno je donijeti uvijek nepopularnu i delikatnu političku odluku da se smjer mijenja. Neki su to u stanju komunicirati s građanima i postići potrebne dogovore, a negdje to naprosto ne ide. Vjerujem da Hrvatska pripada zrelijim društvima.
Jeste li našli kosture u ormarima, je li HDZ ipak ostavio lošije stanje nego se prikazivalo?
– Ne volim govoriti na taj način. U više navrata sam rekao da nećemo kukati i prebacivati odgovornost na prethodne Vlade, odnosno HDZ. To nema smisla niti će pokrenuti gospodarstvo i otvoriti nova radna mjesta. Reći ću samo to: da je stanje sjajno i da su se provodile mjere koje su se trebale provoditi, mislim da ne bismo morali smanjivati proračunsku potrošnju. Ako smo na to bili prisiljeni, onda je sve jasno.
Jedan od većih problema je svakako javna uprava zajedno sa sustavom javnih poduzeća. Citiram vaše riječi: »sustav je »jako neučinkovit, neproduktivan i zagušen«. Možete li to komentirati, kao i činjenicu da je zbog ovakvih i sličnih riječi pomoćnik ministra prometa Vladimir Ferdelji morao otići?
– Dobro ste me citirali. Promjene su nam u javnom sektoru nužne ukoliko želimo sustav koji će biti učinkovit. U ovoj godini otpuštanja u državnoj upravi neće biti, ostvarit ćemo uštedu od dvije milijarde kuna na masi plaća i tu neće biti odstupanja. Kad je riječ o javnim poduzećima restrukturiranja su nužna i to je jedan od prioriteta Vlade.
Da li je točno, kao što je ministar financija Slavko Linić ovih dana i potvrdio, da će svi oni koji su zaposleni na određeno ili imaju ugovor o djelu u javnoj upravi, a njih je 24 tisuće, morati otići?
– Bilo je puno zapošljavanja na određeno. I potrebnog i nepotrebnog. Previše prekovremenih, prečesto neopravdanih. Općenito, sve se to uklapa u sliku prekomjernog trošenja nezarađenog novca. To je korijen svake priče o državnom dugu i sposobnosti države da se s time nosi. Upravo zato nam treba zaokret za koji ne tražimo aplauz, već eventualno malo strpljenja.
A što je sa socijalnim tenzijama koje će to izroditi?
– Politika je konfliktan posao. Na nama je da sustav državne uprave učinimo efikasnim kad su u pitanju usluge prema građanima i gospodarstvu, i racionalnim kad su u pitanju troškovi. Ne živimo u iluziji da će se svima sviđati to što radimo, nemaju svi ista očekivanja i interese i u skladu s time i reakcije na određene odluke.
Cijeli razgovor pročitajte u tjednom magazinu Pogled u tiskanom izdanju Novog lista, u subotu, 18. veljače 2012.
