A još kad dođe PDV?

Cjenovni udar: Mlijeko, jogurti i slatkiši već poskupjeli, a slijede pelene, kozmetika, deterdženti…

Biljana Savić

Prosječna neto plaća jedva pokriva 80 posto prosječne sindikalne potrošačke košarice koja obuhvaća minimum potreba četveročlane obitelji, a uopće ne obuhvaća neke proizvode i troškove koja svaka obitelj ima, pogotovo ako obitelj ima djecu školskog uzrasta



RIJEKA U prvim danima ove godine hrvatske je građane dočekalo poskupljenje jedne od osnovnih prehrambenih namirnica – mlijeka i mliječnih proizvoda. Skok cijena doživjele su i druge za život praktički neophodne namirnice, no poskupljenje mlijeka podiglo je najveću prašinu zbog činjenice da ova namirnica ima nultu stopu PDV-a, pa će se, kad se uvede PDV od 25 posto, stvoriti privid da mlijeko nije poskupjelo.


Strah i trepet zbog podizanju PDV-a na 25 posto zavladao je i prije uvođenja ove porezne stope. Supermarketi nisu čekali uvođenje nove stope PDV-a, već su odmah povisili cijene. Trgovci ne žele javno govoriti, ali nam ističu da su za dizanje cijena isključivo krivi proizvođači i dobavljači.   


A još i novi PDV




Dukat i Vindija još su krajem prošle godine podigli cijene za 30-ak svojih proizvoda, u prosjeku za tri posto, među kojima su jogurt u čašici, kiselo vrhnje, vrhnje za kuhanje, maslac, dukatela, svježi sir, polutvrdi sirevi i svježe mlijeko u tetrapaku.


Cijene trajnog mlijeka i svježeg u PET ambalaži nisu povećavali, kao ni jogurte u pakovanju od litre, voćne jogurte i deserte. U Dukatu su povećanje cijena obrazložili poskupljenjem ulaznih sirovina i repromaterijala, a na pitanje zašto onda nije poskupjelo i trajno mlijeko odgovorili su da je riječ o socijalnoj kategoriji te da su taj trošak amortizirali iz vlastitih sredstava.


Kako doznajemo od trgovaca, od 1. siječnja  artikala, uglavnom sličnih kao Dukat i Vindija, digao cijene prosječno za pet posto, Zdenka je od prvog dana ove godine digla cijene na čak 32 svoja proizvoda u prosjeku za osam posto, a Zvijezda, koja je distributer Zott-a, je na devet artikala povisila cijene za 14 posto, među kojima je jogurt Jogobella klasik i mliječni desert Monte. No to nije sve. Nova poskupljenja tek slijede, a PDV-a od 25 posto još nema na vidiku.


Kako doznajemo od trgovaca, Kraš je najavio novi cjenik od 1. veljače, kad će cijene njegovih proizvoda biti skuplje za prosječno 4-9 posto. Od 1. veljače skok cijena od četiri posto trgovcima je najavio i dobavljač brenda Nivea, zatim Henckel koji distribuira šampone i dezodoranske najavio je veće cijene ovih proizvoda za čak osam posto, a B&G, dobavljač deterdženta Ariel, omekšivača Lenor i pelena Pampers najavio je dizanje cijena od čak 10 posto.


Poskupjeli su još neki drogerijski i suhomesnati proizvodi, a trgovci kažu kako je vrlo realno očekivati da će im i mnogi drugi dobavljači uskoro dostaviti novi cjenik za veljaču. Sa skupljim cijenama, dakako.


Ostaje pitanje – što će biti i što nas čeka nakon uvođenja PDV-a od 25 posto?    Stezanje remena

Komentar smo dobili i od Jadranke Tomašić, glavne povjerenice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za Primorsko-goransku županiju.


– 2011. godinu su obilježili niska stopa rasta BDP-a, pad industrijske proizvodnje, rastuća nezaposlenost, smanjivanje plaća, nedostatne mirovine…. Remen se stezao i štedjeli smo na hrani, higijenskim potrepštinama, odjeći i obući, a zabilježen je i realan pad plaća .


Prosječna neto plaća jedva pokriva 80 posto prosječne sindikalne potrošačke košarice koja obuhvaća minimum potreba četveročlane obitelji, a uopće ne obuhvaća neke proizvode i troškove koja svaka obitelj ima, pogotovo ako obitelj ima djecu školskog uzrasta. Znamo i da prosječna obitelj više od 70 posto primanja troši samo na hranu i stanovanje, a hrana neprestano poskupljuje.


Prisiljeni smo kupovati jeftinije namirnice lošije kvalitete i lošijih nutritivnih karakteristika što će sigurno imati dalekosežne posljedice na mlađu populaciju. Stoga ne čudi strah ili bojazan od budućnosti, osobito ako se poveća PDV na 25 posto, po nekim izračunima to bi moglo na mjesečnoj razini značiti povećanje troškova za stotinjak kuna uz uvjet da se potrošnja ne smanjuje, kaže Tomašić.