Noviteti za referendum, uvažene primjedbe javnosti

Odbor za Ustav proširio krug pitanja o kojima se ne može odlučivati na refrendumu

Hina

Za uspješnost referenduma o promjeni Ustava, odnosno akata koji se u Hrvatskom saboru donose dvotrećinskom većinom, trebat će se izjasni više od 50 posto od ukupnog broja birača, za akte koji se donose natpolovičnom većinom 40 posto , a za "obične" zakone 25 post



Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava, Odbor je ‘odradio’ bez zastupnika HDZ-a koji bojkotiraju sjednice Odbora.


U nacrtu Ustava zadržan je prijedlog da za raspisivanje referenduma treba skupiti 200 tisuća potpisa, umjesto sadašnjih deset posto od ukupnog broja birača.


Proširen je krug pitanja o kojima se ne može odlučivati na refrendumu.




Referendum se, tako, neće moći raspisati o pitanjima koja se odnose na obveze koje proizlaze iz međunarodnih obveza osim njihova potvrđivanja, otkazivanja ili povlačenja, na donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav, na obranu i nacionalnu sigurnost te na izbore i imenovanja u djelokrugu Hrvatskog sabora.


Isto vrijedi i za ograničavanje ili umanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda sadržanih u Glavi 3 Ustava. Sada je u to ograničenje dodana i Glava 2 Ustava.


Prije nekoliko tjedana na radnoj skupini odbijen je prijedlog laburista Dragutina Lesara da se umjesto kvote izlaznosti od 40 posto za uspješnost referenduma uvede kvota prihvaćenosti referendumskog pitanja, no nakon javne rasprave danas je odlučeno da se uvaži kvota prihvaćenosti referendumskog pitanja.


Slijedom toga, za uspješnost referenduma o promjeni Ustava, odnosno akata koji se u Hrvatskom saboru donose dvotrećinskom većinom, trebat će se izjasni više od 50 posto od ukupnog broja birača, za akte koji se donose natpolovičnom većinom 40 posto , a za “obične” zakone 25 posto.


To je prvi korak u mijenjanju cjelokupnog referendumskog sustava, kako državnog, tako i lokalnih referenduma; problema ima i treba ih rješavati, rekao je predsjednik Odbora Peđa Grbin.


Tako postavljene odredbe stimuliraju izlazak na referendum, smatra Goran Beus Richemberg, suglasan da nije isto kada je predmet referenduma Ustav, odnosno ustavni zakon, organski ili običan zakon koji često “pokriva partikularni interes”.


Nezavisna zastupnica Jadranke Kosor predlagala je da se ljetna saborska stanka skrati za mjesec dana (trajala bi od 31. srpnja do 1. rujna, umjesto od 15. srpnja do 15. rujna), no danas se Odbor priklonio rješenju da se u potpunosti ukinu ustavni rokovi za stanke, a da sjednice po potrebi saziva predsjednik Hrvatskog sabora na prijedlog predsjednika države, premijera te trećine zastupnika.


To, pak, znači da se ukida institut izvanredne sjednice.


Nadam se da se neće izigrati intencija mog prijedloga da Sabor radi više, rekla je Kosor.


“Ako će to pomoći da se problem riješi, predlažem da se u Ustav unese radna obveza zastupnicima”, dodao je Milorad Pupovac (SDSS).


Odbor se suglasio da se Ustavni zakon o provedbi Ustava treba donijeti u roku od tri mjeseca nakon izmjena Ustava, a ne šest mjeseci kako je ranije predloženo.


Odlučio je i da odredba o nezastarjevanju teških ubojstava stupa na snagu tek 1. siječnja 2014. godine.


U nacrt ustavnih promjena ranije je prihvaćen prijedlog HDSSB-a da se svugdje u Ustavu gdje se spominje “područna samouprava”, riječ područna zamjeni riječju regionalna, te prijedlog SDSS-a i manjinaca da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te ostali ustavni zakoni donose po jednakoj proceduri kao i promjena Ustava, dakle u tri koraka i sa 101 zastupničkim glasom.


Odbor je u javnoj raspravi, od 21. studenoga do 6. prosinca, zaprimio 25 primjedbi, od ustavnih stručnjaka, različitih institucija do običnih građana.


Pravobraniteljica za djecu predložila je da se Ustavom utvrdi da i kaznena djela spolnog nasilja nad djecom ne zastarjevaju, a taj je prijedlog na sjednici aktualizirao laburist Lesar, no o njemu se Odbor u konačnici nije izjašnjavao.


Među pristiglim prijedlozima bio je i onaj da se zabrani abortus, da se suradnicima UDBE, gospodarskim kriminalcima, ubojicama i aboliranim pripadnicima manjina zabrani sudjelovanje u vlasti ili, pak, da se u Ustav uvrsti prigovor savjesti za zdravstveno osoblje koje ne želi raditi abortuse.


Komentiraju bojkot zastupnika HDZ-a, koji danas nisu nazočili sjednici Odbora za Ustav, na kojoj je utvrđen Nacrt promjene Ustava, Josip Salapić (HDSSB) rekao je kako nije dobro da u ovome nisu sudjelovali svi parlamentrani klubovi.


Siguran sam da će HDZ, ipak, shvatiti da je ovo važan posao i da bi u 23 godine (hrvatskog parlamentarizma) ovo bile prve ustavne promjene u kojima neće sudjelovati; (nadam se) da će u raspravi i glasovanju u Saboru biti konstruktivni, rekao je Beus Richemberg (HNS).