ZAGREB Sredinom svibnja, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko već treći je dan trajanje inicijative potpisao referendumsku peticiju za ustavno definiranje braka. No, sada je rezerviran prema zahtjevu za referendum o ograničavanju prava pripadnika nacionalnih manjina, koju je pokrenuo Stožer za obranu hrvatskog Vukovara. Potpisi se prikupljaju od nedjelje, a Karamarko još to promatra s distance. U utorak je prijepodne izjavio novinarima da stranka nije o tome zauzela stav, ali da će on vjerojatno potpisati za to da jezik nacionalnih manjina može ući u službenu upotrebu tamo gdje njihov udio u stanovništvu prelazi 50 posto. Navečer je, pak, uz ogradu da HDZ tek treba o tome donijeti odluku, u intervjuu Novoj TV rekao da »misli da će potpisati za referendum«. Može se, dakle, izvući zaključak da Karamarko oklijeva i da ni sam nije siguran treba li se HDZ aktivno uključiti u tu akciju, iako su pokretači njihovi bliski saveznici iz Stožera.

Mrtva slova na papiru

Čini se da je razlog procjena da je referendumsko pitanje neustavno i da bi Ustavni sud ovaj put zabranio neposredno izjašnjavanje o pravima manjina. Da u HDZ-u razmišljaju na tom tragu, potvrda su izjave potpredsjednika Kluba zastupnika Davorina Mlakara. »Teško je govoriti unaprijed, ali ja sam uvjeren da Ustavni sud neće dopustiti održavanje tog referenduma«, rekao je Mlakar gostujući u četvrtak na TV  24 sata. Bio je to on, a i glas je provjereno bio njegov, no bivši ministar uprave jučer je malo reterirao. Međutim, nije previše odstupio od iznijetog stava.

– Nisam rekao da sam uvjeren, ali sam izrazio bojazan da bi se moglo dogoditi da Ustavni sud ne dopusti referendum s ovakvim pitanjem, kazao je Mlakar novinarima u Saboru. On je ponudio dva razloga zbog kojih će potpisi za »referendum o ćirilici«, po svemu sudeći, ostati mrtva slova na papiru.

– U Hrvatskoj postoji razina dostignutih manjinskih prava koja nije sukladna praksi mnogih europskih zemlja,  ali s obzirom da je to ušlo u Ustavni zakon vjerujem da će se bilo tko vrlo teško odlučiti da ta prava sada drugačije tretira. Osim toga, visoka je vjerojatnost da će se promjenama Ustava propisati o čemu se neće moći raspisivati referendum, a bojim se da bi ovo moglo biti jedno od tih pitanja, objasnio je Mlakar koji misli da će se promjene Ustava u vezi s referendumom primijeniti već na inicijativu Stožera.

Mlakar je najavio da će dati svoj potpis za referendum jer se slaže da bi manjine trebale dobiti pravo na dvojezičnost samo u mjestima gdje predstavljaju većinu stanovništva. No, misli da je referendumsko pitanje trebalo drukčije formulirati, tako da se ono odnosi isključivo na jedinice lokalne samouprave, a ne i na državnu upravu i pravosuđe.

Bez rasprave

Razgovarajući jučer sa članovima predsjedništva HDZ-a doznali smo da ono još nije na dnevnom redu imalo novi referendum, ali i da je moguće da se o tome niti neće raspravljati.

– Karamarko je u vrlo neugodnoj situaciji. S jedne strane ima obaveze prema Stožeru, jer ako ih HDZ sada ne podrži doći će u pitanje iskrenost naših dosadašnjih stavova o Vukovaru i ćirilici. Ali, ovaj je referendum sasvim različit od onog o braku, za cilj ima sužavanje nečijih prava i moguće su jako negativne reakcije iz međunarodne zajednice. Posebno onih zemalja koje imaju svoju manjinu u Hrvatskoj. Otegotna je okolnost Karamarku i što su strani veleposlanici bili u ponedjeljak u Vukovaru među onima koje je Stožer zaustavio da se pridruže Koloni sjećanja, pa stoga dobro znaju što se događa u gradu. Doista je nezahvalno prognozirati što će Karamarko napraviti u ovih tjedan dana, koliko još traje prikupljanje potpisa, rekao nam je jedan HDZ-ov dužnosnik.

Karamarko se, znači, našao između aspiracija Stožera, čije djelovanje podržava od samog početka, te bojazni da  bi to moglo dovesti HDZ na loš glas i izvan granica Hrvatske. S tim da bi hrvatska desnica sigurno jako zamjerila Karamarku kad bi ostao po strani referendumske inicijative koja je u stratu imala za cilj protjerivanje ćirilice iz Vukovara.