Kroz radionicu su se obnavljali podzidi na pristupnom putu prema naselju Kotor. Obnovljene su gromače na osam lokacija
CRIKVENICA » Nekoliko desetljeća unatrag, druženje s kamenom teško se moglo otresti asocijacije na robijanje. Danas je druženje s kamenom asocijacija na opuštanje, razonodu, druženje i obnovu tradicije. Dokaz tome je dvodnevna radionica »Očuvanje gromača na Kotoru« koja se pokazala punim pogotkom.
Muzej Grada Crikvenice u suradnji s Udrugom »Dragodid« organizirao je radionicu na kojoj se moglo naučiti kako se grade i obnavljaju gromače i prezidi. Za mjesto druženja odabran je Kotor, lokacija s koje Crikvenica vuče korijene. Mjesto na kojem je niklo najstarije naselje. Stanovnici Kotora tradicionalno su bili vrsni zidari i klesari, o čemu svjedoče mnoge sačuvane povijesne građevine. Danas je Kotor registriran kao etnozona, a formacije suhozida, odnosno gromača, važan su dio spomeničke vrijednosti cijele zaštićene zone. Gromače na Kotoru dio su mediteranskog graditeljskog naslijeđa, još od prapovijesti do 20. stoljeća. Priča o gromačama na Kotoru traje dvadeset stoljeća.
Od ove godine je umijeće zidanja »u suho« na području jadransko-dinarskog krša stavljeno pod zaštitu. Rješenjem Ministarstva kulture želi se zaštititi sama tehnika gradnje kao nematerijalno kulturno dobro. Zbog toga država sufinancira ovakve projekte s ciljem senzibiliziranja javnosti za očuvanje kulturno-povijesne, funkcionalne i estetske vrijednostu suhozidne gradnje.
Iznad očekivanja
U Muzeju Grada Crikvenice ocjenjuju da je radionica bila vrlo uspješna. Iznad očekivanja, s obzirom na to da se održala prvi put. Besplatnoj radionici se odazvalo 50 sudionika, gotovo dvostruko više od očekivanja.
Jedan od sudionika otkrit će tajnu zašto takav dobar odaziv. U suvremenom životu, punom trke i jurnjave čovjek se na kraju dana teško može osvrnuti i vidjeti što je napravio. Uglavnom su rezultati nemjerljivi ili oku nevidljivi. Kad podignete gromaču, vidite što ste napravili, objašnjava jedan od sudionika radionice.
Kroz radionicu su se obnavljali podzidi na pristupnom putu prema naselju Kotor. Obnovljene su gromače na osam lokacija, ukupno nekih 20 metara. Plan je bio da se radi na tri lokacije, no velik broj prijavljenih je omogućio ambiciozniji pristup. Radionice su vodili članovi udruge »Dragodid« koja se bavi očuvanjem tradicijske graditeljske baštine. Udruga je organizirala brojne radionice suhozidne gradnje po jadranskoj obali. U susjedstvu su obnavljali suhozide na bakarskim prezidima i u Parku prirode Učka.
Odlična atmosfera
Atmosfera je bila odlična, radna i vrlo poučna. Osim voditelja, koji su praktičnim primjerima pokazali kako možemo obnoviti različite tipove gromača, kratko izlaganje o crikveničkim gromačama održala je Đurđica Ivančić Dusper koja je u svojim brojnim knjigama u nekoliko navrata pisala o gromačama, objašnjavaju u Muzeju Grada Crikvenice, vjerujući da će radionice postati tradicionalne i da će se iduća održati već u proljeće jer je interes velik.
Svojim dolaskom radionicu na Kotoru je podržao i gradonačelnik Crikvenice Damir Rukavina. Radionica je privukla turiste-planinare iz Njemačke koji su obilazili Kotor. U Muzeju Grada Crikvenice na radionicu gledaju u širem kontekstu.
– Vjerujemo da bi ovakva zbivanja privukla ciljane skupine turista u predsezoni i posezoni, a Kotor i brojne druge lokacije u Selcu, Dramlju i Jadranovu imale bi korist jer bi se obnovile gromače uz javne puteve, kaže kustosica Tea Rosić.
Pokrovitelji radnog druženja bili su Grad Crikvenica i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Muzej Grada Crikvenice planira ove godine izdati turističku brošuru o gromačama i radionici.
