ZAGREB – Namjera Ministarstva financija da ograniči rast kamata na stambene kredite i da smanji kamate na kredite u švicarskim francima u slučajevima gdje je ta valuta porasla za 20 posto od trenutka podizanja kredita pretrpjela najžešće protivljenje i kritike dosad.

One su u istom danu stigle iz Hrvatske narodne banke i što je puno očekivanije iz Hrvatske udruge banka. I dok HNB tvrdi da će odredbe tog zakona imati višegodišnji negativan učinak na prihode banka ali i na mogućnost da u budućnosti odobravaju kredite, pa čak i da se nose s posljedicama negativnih šokova iz okruženja, Udruga banka traži da se zakon odbaci zbog ozbiljnih manjkavosti i zato što je protivan Ustavu.

HUB se i dosad protivio prijedlogu izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju , ali je surađivao, kao i banke pojedinačno, u njegovoj izradi, a HNB se uglavnom držao po strani, pa je zanimljivo da su, iako je možda riječ samo o slučajnosti, kritike na zakon iz te dvije institucije stigle istog dana. U Vladi  nismo uspjeli dobiti reakciju na dosad najozbiljnije protivljenje zakonu pogotovu iz HNB-a.

U redovitoj publikaciji Informacije o gospodarskim kretanjima, HNB je zadnje poglavlje posvetio procjenama učinaka zakona koji je u Saboru prošao prvo čitanje, pa kažu da će odluka o novom izračunu kamatnih stopa, prema formuli koja će ubuduće vrijediti za ograničavanje kamata ne sve stambene kredite, imati minimalni učinak na one koji su kredite u švicarcima podigli prije 2007. godine, ali da bi se »nekim dužnicima s kreditima odobrenim u 2007. i 2008. godini, kamatne stope smanjile na otprilike jedan posto, što bi im značajno smanjilo i iznose mjesečnih otplata«.

Tako nisku kamatu Ministarstvo financija nikada nije spominjalo u svojim procjenama učinaka zakona. Ostalim bi se dužnicima u švicarcima kamate smanjile tek neznatno, tvrde u HNB-u,  i ostale bi u rasponu između četiri i pet posto ili čak iznad njega.

Uz to predložene bi mjere , procjenjuju u HNB-u, i ubuduće stvorile velike razlike među građanima-dužnicima, iako su kredit podigli u istoj godini, pa bi se čak na istog dužnika, ovisno o kretanju švicarca, te mjere jedan mjesec primjenjivale a drugi ne. Izračunali su i da bi banke izgubile 760 milijuna kuna godišnje, što je dvije petine, odnosno 40 posto njihove procijenjene dobiti za ovu godinu.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista u utorak, 15. listopada….