Minimalac kao parametar u izračunu potpore za skraćivanje radnog vremena uzima se iz nekoliko razloga. Tako resorno minsitarstvo objašnjava da s obzirom da je u velikim radno intenzivnim djelatnostima razina plaća niska te da se mahom isplaćuje minimala, »nije prihvatljivo rješenje da se u nekim drugim djelatnostima, s višom razinom plaća radnicima isplaćuju viši iznosi naknada za sate kada ne rade, od iznosa koji se isplaćuju radnicima s minimalnom plaćom kada rade«.

Osim toga, i mjere aktivne politke zapošljavanja za sezonske radnike, također se vežu uz minimalnu plaću. »Cijeneći pri tom i okolnost da je više od 50 posto osoba, koje su u nezaposlenost ušle iz radnog odnosa, ostalo bez radnog mjesta u djelatnostima prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine koje imaju nisku razinu plaća, najveći broj radnika koji bi mogli biti obuhvaćeni mjerom skraćivanja radnog vremena neće imati većih razlika u plaći prije i nakon skraćivanja radnog vremena«, navodi resorno ministarstvo.

S druge strane, mjerom obrazovanja i osposobljavanja radnika u razdobljima kada ne rade iz opravdanih razloga, odnosno kada za njihovim radom nema potrebe (»čekanje«), »omogućilo bi se poslodavcu da zbog restrukturiranja, promjene u poslovanju ili tehnološkim i poslovnim procesima očuva zaposlenost na način da se ti radnici obrazuju odnosno osposobe za potrebe njegovog poslovnog procesa ili da steknu znanja i vještine tražene na tržištu rada, kako bi bili zapošljiviji u slučaju otkaza ugovora o radu«.

U kratkom roku

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 269.836 radnika koji su ušli u evidenciju nezaposlenih iz radnog odnosa, u razdoblju od 2009. godine do kraja srpnja ove godine, njih je 134.772 zaposleno. Pritom je 108.246 osoba posao našlo unutar razdoblja od 12 mjeseci nezaposlenosti.

»Obzirom da je od ukupnog broja ove skupine nezaposlenih svega 8.978 osoba odjavljeno iz evidencije nezaposlenih zbog ostvarenog prava na mirovinu, ocjenjujemo da je boljim sustavom potpora možda bilo moguće očuvati radna mjesta barem jednog dijela nezaposlenih koji su nakon ulaska u evidenciju nezaposlenih ostvarili novo zapošljavanje u kratkom roku«, navodi se, među ostalim u objašnjenju razloga za donošenje novog propisa.

Za vrijeme obrazovanja, radnik će primati novaču pomoć u iznosu od 1.193,91 kuna što je iznos 50 posto neto minimalne plaće u ovom trenutku. Za skraćivanje radnog tjedna, radniku će država nadoknaditi razmjerni dio iznosa plaće za broj skraćenih radnih sati, ali najviše do iznosa 40 posto minimalne plaće. Tako bi radniku kojemu je radni tjedan skraćen maksimalno 16 sati, odnosno 40 posto bilo nadoknađeno 1.193,92 kune razlike plaće mjesečno.

U periodu od šest mjeseci taj bi trošak bio 7.163,52 kune, odnosno nešto iznad 14,3 tisuće kuna na razini godine. Za 10-postotno smanjenje tjedne satnice mjesečna razlika bruto minimalca za skraćene sate bila bi 298,48 kuna, dok bi nadoknada za 20 postotno skraćenje radnog vremena mjesečno bila 596,96 kuna, odnosno 895,44 kune u slučaju da je radniku tjedna satnica skraćena 30 posto.