ZAGREB – Predsjednik Zoran Milanović odlučio je prije nekoliko dana ukloniti sve biste osoba iz hrvatske povijesti, koje su se nalazile u predvorju njegovog Ureda, kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Josipa Jurja Strossmayera, Ante Starčevića, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca i Franje Tuđmana.

Bista potonjeg postavljena je na Pantovčaku u predsjedničkom mandatu Kolinde Grabar-Kitarović i njezino uklanjanje izazvalo je sporadične kritike iz desnog političkog spektra.

Ali, Tuđman je i dalje prisutan u zgradi iz koje je skoro desetljeće upravljao Hrvatskom, Ivo Josipović tamo je postavio portrete njega i Stjepana Mesića.

Zamislio je to kao početak tradicije, ali Kolinda Grabar-Kitarović nije je nastavila.

Nejasni kriteriji

Josipović nam je jučer rekao da su ga čak 2016. zvali iz Ureda predsjednice u vezi njegovog portreta i on im je dao ime umjetnika koji bi ga naslikao, ali kasnije mu se, kaže nekadašnji predsjednik, nitko više nije javljao.

Sada, međutim, Milanović namjerava ispraviti tu grešku i u Uredu predsjednika, pored Franje Tuđmana i Stjepana Mesića, izvjesiti i portrete Ive Josipovića i svoje prethodnice Kolinde Grabar-Kitarović.

»Lako ćemo to riješiti«, rečeno nam je jučer u Uredu predsjednika.

Sve što je potrebno je odabrati slikare i naručiti portrete dvoje bivših predsjednika. U, primjerice, Saboru na ovo se strogo pazi i portreti svih predsjednika hrvatskog parlamenta krase zidove jednog salona.

Što se bista tiče, Milanović nije vratio onu Josipa Broza Tita, koju je Kolinda Grabar-Kitarović poslala u Kumrovec, nego je, eto, izbacio i preostale. Nagovijestio je takvo što ubrzo poslije izborne pobjede, ustvrdivši da »Pantovčak nije muzej« i da je »hrvatskih predsjednika četvero«.

I Mesić je, čini se, znao što će se dogoditi, prije mjesec dana je izjavio da pretpostavlja da bi Milanović »mogao Pantovčak očistiti od svih bista, jer one ne spadaju tamo, jedni su iz jedne sfere, drugi iz druge«.

U Milanovićevom uredu također naglašavaju da je posve nejasno prema kojim je kriterijima određeno čije će biste biti na Pantovčaku, zašto je tu Ivan Mažuranić, a ne, recimo, Nikola Šubić Zrinski ili zbog čega se nije pronašlo mjesta za Vladka Mačeka, pa i to navode kao razlog micanja svih.

Sasvim primjerenim smatraju da u Uredu predsjednika budu portreti predsjednika, a ne i proizvoljno selektiranih hrvatskih velikana. Strossmayerova bista bit će predana HAZU, koji je vlasnik, a ostale spremljene do daljnjeg u Uredu.

»S muzejima i drugim kulturnim institucijama razgovatat će se o mogućnosti da im se te biste ustupe odnosno posude kako bi bile izložene i dostupne javnosti«, ističu na Pantovčaku.

Pogrešan potez

Premijer Andrej Plenković nije u svojoj izjavi bio prežestok, ali je rekao da je Milanovićev potez bio pogrešan. Oštriji je bio predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, koji je u Facebook objavi spojio Milanovića i Plenkovića, nazivajući ih starim pajdašima.

»Milanović, nakon ignoriranja državnog protokola kod inauguracije, u stilu ozbiljnog komunističkog vlastodršca bez najave i galame prekida veze s prošlošću, izbacuje biste hrvatskih velikana iz Ureda predsjednika«, poručio je Škoro, koji je premijera napao zbog »potihog uvođenja eura«.

Josipović je Milanovića kritizirao zato što je svoju prisegu odlučio premjestiti s Markovog trga, ali sada mu priznaje pravo da Ured opremi prema vlastitom ukusu i pokuša na taj način otkloniti određene prijepore. No, Josipović je kao predsjednik imao drukčiji pristup, pa je bistama još dodao spomenute portrete.

– Bez obzira na osobni odnos prema objektivno važnim političkim figurama, državne institucije trebaju poštovati kontinuitet.

Bio sam u mnogim predsjedničkim, premijerskim i ministarskim uredima u kojima su fotografije ili biste svih prethodnika, bez obzira na političku opciju kojoj su pripadali, čak i kada su kasnije bili suočeni s raznim kritikama, pa i odgovornošću.

Poštovanje prethodnika, posebno velikana naše povijesti smatram dobrom političkom i općedruštvenom porukom. Tako smatram da bi i portret Grabar-Kitarović trebao imati mjesto u Uredu, bez obzira što o njenom mandatu ne mislim dobro. Naravno, Titova bista bi morala biti vraćena, rekao nam je Josipović.

Prisjetio se da su, u vrijeme dok je on bio na Pantovčaku, »brojni državnici i gosti zastajali pred bistama i raspitivali se o ljudima koje prikazuju«.

– Ne mislim da je realno Milanovićevo očekivanje da će uklanjanjem bisti zatvoriti ozbiljne prijepore o povijesti i politici koje imamo u društvu. Prije bih rekao, priča s bistama nije uzrok nego posljedica tih prijepora.

Funkciju predsjednika vidim kao promotora važnih vrijednosti koje se ogledaju i kroz simboliku koju nose biste i portreti prethodnika, posebno Domovinski rat, antifašizam, domoljublje, toleranciju i pluralizam, zaključuje Josipović.

Milanović pokrovitelj HVO-a, odbio HOS

Predsjednik Republike prihvatio je pokroviteljstvo nad 28. obljetnicom osnivanja HVO-a, koja se tradicionalno početkom travnja obilježava u Kninu. Ali, odbio je biti pokrovitelj komemoracije koja je 1. ožujka održana u Vinkovcima.

Tog se dana 1992. dogodila eksplozija u kojoj su život izgubila tri pripadnika HOS-ove bojne »Marijan Baotić«.

Na Pantovčaku su razmatrali molbu veterana HOS-a da Milanović bude pokrovitelj ovogodišnje komemoracije, ali je to na kraju ipak otklonjeno iz samo iz jednog razloga, oni ustraju u tome da u grbu njihove udruge ostane ustaški pozdrav – Za dom spremni.