ZAGREB  Nesmanjivanje cijena struje, odnosno uopće nerazmatranje HEP-ovog zahtjeva za smanjenjem, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) objasnila je nepostojanjem Metodologije za određivanje cijena struje. 

  Radi se o dokumentu koji je potreban prema novom Zakonu o električnoj energiji iz veljače ove godine. Metodologiju je HERA u javnu raspravu pustila tek 2. kolovoza, a gotovo polugodišnje odgađanje pojašnjeno je kompleksnošću tog dokumenta, odnosno potrebama da se mnogo toga uzme u obzir pri izradi metodologije. 

 Čista birokracija

To bi objašnjenje možda bilo i validno da na stranicama ove državne agencije navedeni dokument nije dostupan ljudima željnima javne rasprave o njemu. I da nije vidljivo kako se radi o službenom dokumentu na četiri i pol stranice, s ukupno 13 članaka. Od tih 13 članaka, na čistu birokraciju otpadaju tri, koja govore o početku važenja dokumenta, o čemu se u dokumentu uopće radi te o prestanku važenja prošlih metodologija. Što, pojednostavljeno kazano, govori kako je HERA-i trebalo gotovo šest mjeseci da napiše deset članaka kojima se objašnjava metodologija izrade cijene električne energije. 

  No, ni to nije baš točno, naime, nisu morali pisati tih deset članaka. Jer, dobar dio materije zapravo je isti kao i u prošloj Metodologiji, izrađenoj 2011. godine. Dapače, dijelovi dokumenta koji se odnose na »referentnu cijenu energije uravnoteženja u pojedinom obračunskom razdoblju« i »tolerancijski prag« su u slovo isti. Da ne bude zabune, radi se o dva najvažnija dijela metodologije kad su mali potrošači, odnosno privatne osobe, u pitanju. Jedina iole bitnija razlika nastala je u članku koji se tiče »jedinične cijene za obračun energije uravnoteženja«. 

Matematičke formule

Sve to pokazuje kako su kupci električne energije koji je nabavljaju preko HEP-Operatora distribucijskog sustava, a radi se o više od dva milijuna domaćinstava u Hrvatskoj, jeftiniju struju nemaju zbog HERA-ine aljkavosti. Jer, koliko god matematičke formule bile teške prosječnom stanovniku države, teško je prodati priču da je za jedan izmijenjen članak u Metodologiji za određivanje cijena struje trebalo gotovo pola godine. Radi li se o nesposobnosti HERA-e ili je pak točna priča iz kuloara prema kojem se HEP i HERA ne ljube, prosječnom građaninu zapravo nije ni važno. Iako to minimalno smanjenje cijene možda i ne izgleda nešto bitno, matematički se može pokazati da bi se radilo o bitnom financijskom imputu za ljude. I za tu matematiku ne treba šest mjeseci. Dakle, kad bi smanjenje cijena bilo samo pet kuna po kućanstvu (a projekcije govore o ipak većem smanjenju), građani bi na mjesečnoj razini imali deset milijuna kuna više za trošiti na druge stvari.