ZAGREB Svakog ponedjeljka poslijepodne u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova sastajat će se članovi Međuresorne radne skupine za europske poslove, kako bi razmotrili i pripremili prijedloge stajališta koja će onda hrvatski predstavnici zastupati na sastancima tijela Europske unije. Tako je nedavno odlučila Vlada, detaljno propisavši kako će se definirati hrvatska stajališta o pojedinim temama o kojima se raspravlja u Bruxellesu te tko će ih i na koji način odobravati.

Brzina i učinkovitost

Prema toj odluci, MVEP je svojevrsni koordinator cijelog procesa: vanjskopolitičko ministarstvo tako mora dostaviti drugim tijelima državne uprave dokument EU-a oko kojeg se trebaju izjasniti i formulirati hrvatsko stajalište. Potom se prijedlog vraća na Zrinjevac, nakon čega se o njemu mora očitovati svaki član spomenute radne skupine, ali i hrvatska misija pri EU u Bruxellesu. Ako postoje određene primjedbe, stajalište se dorađuje, radna skupina zatim raspravlja o konačnom prijedlogu i šalje ga na raspravu Vladinoj Koordinaciji za vanjsku i europsku politiku. Sličan postupak vrijedi ne samo za sastanke Vijeća EU, nego i za sastanke COERPER-a, odbora stalnih predstavnika zemalja članica.

S obzirom da se COREPER sastaje jednom tjedno, srijedom, jasno je da će se hrvatska džavna uprava morati brzo prilagoditi novim okolnostima. »Moramo biti brzi i učinkoviti te naučiti delegirati odlučivanje«, pojašnjava jedan naš sugovornik iz državne uprave, napominjući da treba zaboraviti na sustav u kojem se za svaku odluku, pa i minornu, očekuje odobrenje s vrha. Na taj način nije moguće funkcionirati u uvjetima članstva u EU. Osim toga, državna će uprava morati nerijetko raditi i više nego dosad, budući da, primjerice, dnevni red za sastanke COREPER-a uglavnom stiže petkom, a već u ponedjeljak radna skupina mora na stolu imati prijedloge stajališta po svakoj točki dnevnog reda. To znači da će domaća administracija ponekad raditi i prekovremeno.

Početak najteži

Vatreno krštenje hrvatsku administraciju očekuje već sada, u prvim danima članstva. U Uniji je u tijeku donošenje mnogih novih pravila, koja su više ili manje u fokusu javnosti, ali o kojima Hrvatska mora imati vlastito stajalište. Neke od tih novih europskih uredbi, o kojima Hrvatska do prije tjedan dana nije mogla raspravljati jer je imala samo status zemlje promatrača, u posljednjoj su fazi usvajanja. »Početak će nam biti najteži jer moramo hvatati korak«, smatraju u državnoj upravi.

Jedan od tih akata koji su upravo u završnoj fazi dogovora jesu i nova pravila o dopuštenoj emisiji ugljičnog dioksida za nove automobile koji se proizvode u EU. Prema pisanju europskih medija, primjerice njemačkog »Spiegela«, Njemačka je zadnjeg tjedna lipnja – dok Hrvatska još nije bila članica i nije imala pravo glasa – lobirala da se odgodi glasovanje o novom zakonodavstvu. Mediji tvrde da je Njemačka zabrinuta za svoju automobilsku industriju i očekuje da bi, ako na svoju stranu pridobije Hrvatsku, mogla oformiti tzv. blokirajuću manjinu što bi, barem na neko vrijeme, odgodilo donošenje odluke.