ZAGREB – Unatoč tome što su u Hrvatskoj krajem travnja i početkom svibnja popustile epidemiološke mjere, nastavljen je pad prometa u trgovini na malo i dvoznamenkasti pad industrijske proizvodnje. Nisu ti pokazatelji što ih je jučer objavio Državni zavod za statistiku nikakvo iznenađenje jer se očekuje da bi najveći udar korona krize u Hrvatskoj mogao biti baš u drugom tromjesečju, odnosno u razdoblju od početka travnja do kraja lipnja, a europska komisija predvidjela je da će hrvatsko gospodarstvo u tom kvartalu imati najveći pad u EU-u od čak 20,5 posto.

U prilog strmoglavom padu, osim loših turističkih pokazatelja, ide i činjenica da je u svibnju u Hrvatskoj industrijska proizvodnja potonula 12,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U travnju je pad bio 11 posto i to su najveći minusi u industrijskoj proizvodnji nakon pada od 13,3 posto u lipnju 2009. godine. No, nije za stalni pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj kriva isključivo koronakriza jer industrija pada još od studenoga prošle godine, odnosno u padu je već sedam mjeseci samo ga je epidemija ubrzala.

Industrijska proizvodnja pala je u četiri od pet sektora, a najviše, 35,3 posto, u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok se rast od 3,5 posto bilježi jedino u proizvodnji energije.

U prvih mjeseci ove industrijska proizvodnja pala je ukupno 7,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a daljnja će kretanja uz sve od ranije prisutne slabosti, upozoravaju analitičari RBA, umnogome ovisiti o uspješnosti borbe s COVID-19, a oni ne isključuju ni dvoznamenkasti pad na razini godine.

– Posljedično, i oporavak domaćega gospodarstva će u Hrvatskoj biti razmjerno sporiji u odnosu na ona gospodarstva koja imaju diverzificiraniju strukturu i/ili su više oslonjena na industrije više dodatne vrijednosti, poručuju iz RBA.

Što se tiče prometa u trgovini na malo, on je u svibnju pao 7,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je ipak manji pad nego u travnju, kad je promet pao za četvrtinu, ali su sve trgovine, osim onih prehrambenom robom i ljekarni, bile zatvorene.

U prvih pet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo pao je za 6,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Najveći doprinosu padu prometa u trgovini, objavio je DZS, ostvaren je u trgovini motornim gorivima i mazivima, i to čak 29 posto, što najbolje pokazuje što se događa i s gospodarskom aktivnošću, ali i s potrošnjom građana. Iako su u svibnju nakon mjesec i pol dana otvorene trgovine odjećom i obućom, u djelatnosti prodaje tekstila, odjeće, obuće i kože u tom se mjesecu bilježi pad prometa od 26,7 posto u odnosu na prošlogodišnji svibanj.