Sve je više meduza, a sve manje riba, što je posljedica globalnog zagrijavanja i prevelikog izlova ribe. Prorijeđene su riblje vrste koje se hrane planktonima, zbog čega su meduze zauzele njihovo mjesto
U Sredozemnom i Crnom moru, pa tako i u Jadranu, sve je više meduza, što je posljedica globalnog zatopljenja, ali i, prvenstveno, prevelikog izlova ribe – stoji u najnovijem upozorenju FAO-a, UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu.
Zbog globalno prevelikog izlova ribe, pojašnjava se, prorijeđene su brojne riblje vrste koje se hrane planktonima, zbog čega su meduze zauzele njihovo mjesto u hranidbenom lancu, i u tom se izobilju hrane sve više razmnožavaju.
Kako se, međutim, osim planktonima, hrane i ribljom ikrom, riba je sve ugroženija, a meduze postaju vladarice svih oceana na svijetu.
»Zlokobni začarani krug se zavrtio, a pokrenuo ga je čovjek pretjeranim, neumjerenim izlovom«, poručuju stručnjaci FAO-a.
Nadvladale ribe
U Jadranu je, kažu, pad ribljeg fonda zabilježen i prije dvadesetak do 30 godina, kad je ovuda, doslovno, žarila i palila Pelagia noctiluca, meduza svjetloljubičaste boje. U jednoj godini, na područjima na kojima je učestalost ove vrste povećana, Pelagia noctiluca opeći može i nekoliko desetaka tisuća kupača.
U kombinaciji pošasti meduza s daljnjim pretjeranim izlovom, upozorava FAO, obnova ribljeg fonda nema velike šanse. Podsjećaju i na invaziju vrste Mnemiopsis leidyi 80-tih u Crnom moru, u koje je ova meduza stigla iz Atlantika, riblji fond Crnog mora doslovno bacivši »na koljena«.
Posljedice su ublažene tek kad je u Crno more stigla Beroe ovate, jedna druga vrsta meduza koja se hrani Mnemiopsisom. Općenito, u nekim dijelovima Crnog mora samo jednom kubičnom metru živi i do tisuću malih meduza.
Od 80-tih naovamo riblji se fond još uvijek nije oporavio, a daljnji mu pretjerani izlov ribe ne ide u prilog, upozorava FAO, napominjući kako je porast broja meduza karakterističan za sve oceane, u kojima meduze počinju nadvladavati ribe.
Pogoduje im globalno zatopljenje i porast razine mora, imaju, nadalje, malo prirodnih neprijatelja, a brodovima se, u balastnim vodama i na druge načine, »sele« po oceanima.
Velike probleme s naraslom populacijom meduza imaju posebno Japan i Hawai, čija ribarska sela nestaju upravo zbog sve većeg broja meduza. Prije dvije godine golemi je broj meduza, između ostalog, začepio filtere za vodu jedne izraelske elektrane, dok se samo koji dan ranije dogodilo i nuklearki Torness u Škotskoj, koja je na neko vrijeme zbog toga bila zatvorena. Stručnjaci napominju kako meduzama ne smeta niti sve veća kiselost mora, koja je od početka industrijske revolucije porasla za nevjerojatnih 30 posto. Dapače, u sve kiselijem moru one se odlično snalaze, pa neke vrste čak i rado naseljavaju mora iz kojih ribe zbog prevelike kiselosti bježe.
Besmrtna vrsta
Jedna je vrsta meduza, Turritopsis nutricula, čak i besmrtna, jer se prilikom svake reprodukcije vraća u svoje »maloljetničko« doba. Osim toga, meduze u trenucima nasilne smrti izbacuju jajašca i sjeme u velikim količinama, održavajući tako svoj opstanak.
Kako upozorava FAO, ne učini li se nešto s meduzama, one će presuditi ribama.
Prije svega, preporuča UN-ova organizacija, još se ozbiljnije treba uhvatitit u koštac s pretjeranim izlovom riba i stakleničkim plinovima.
Ugledati se, nadalje, treba na zemlje u kojima se ljudi meduzama čak i hrane, odnosno usavršavati proizvode od ove morske vrste, a besmrtnu vrstu, Turritopsis nutriculu, sposobnu zaustaviti proces starenja, upotrijebiti za proizvodnju »eliksira mladosti«.
