Jesti se ne mora, kladiti mora

Sve manje novca i za igre na sreću: Kladionice ostale jedina zarada Hrvatskoj lutriji

Jagoda Marić

U odnosu na 2009. promet od lutrijskih igara, godinama glavnog prihoda Hrvatske lutrije, pao je lani za 30 posto, dok je promet od kladioničarskih igara u istom razdoblju povećan za 25 posto



ZAGREB Već četiri godine Hrvatska lutrija gubi zaradu na svim igrama koje priređuje osim na kladionici. U razdoblju 2009. – 2012. godine promet od lutrijskih igra na sreću padao je po prosječnoj stopi od 10,34 posto, od automat klubova 15,9 posto, a prihod u casinima čak 19,53 posto. Istovremeno su kladioničarske igre rasle po stopi od 10,14 posto godišnje.


Podaci su to što ih je dala sama Hrvatska lutrija u svome trogodišnjem planu za razdoblje od 2013. do 2015. godine kojeg je i Vlada prihvatila na svojoj posljednjoj sjednici. U odnosu na 2009. godinu promet od lutrijskih igara, godinama glavnog prihoda Hrvatske lutrije, pao je lani za 30 posto, dok je promet od kladioničarskih igara u istom razdoblju povećan za 25 posto. U prošloj godini Lutrija je prvi put imala veći promet od kladioničarskih nego od lutrijskih igara.


Ti rezultati pokazuju koliko je ekonomska kriza osiromašila građane i promijenila njihove navike kad je potrošnja u pitanju, ali u svom izvješću Vladi sadašnja uprava ističe da ni vođenje društva nije bilo u skladu »s dužnom pozornošću i odgovornošću urednog i svjesnoga gospodarstvenika«. Uz to Lutrija je, tvrdi njezina sadašnja uprava, izgubila korak u praćenju novih tehnologija, a na njezin je rezultat utjecao i novi Zakon o igrama na sreću te sve veća konkurencija.




Oko izbora članova uprave lutala je i sadašnja Vlada pa je u 16 mjeseci dva puta mijenjala upravu Lutrije, a nadležni ministar financija Slavko Linić ocijenio je kako »vodeći kadrovi nisu bili u stanju osnažiti poziciju Lutrije«. U trogodišnjem razdoblju od 2010. do 2012., kad su Lutriju dvije godine vodili HDZ-ovi kadrovi, a godinu dana prva uprava koju je postavila Kukuriku koalicija, Lutrija je podbacila i kad su investicije u pitanju. Od planiranih 129,4 milijuna kuna ostvareno je tek 47 milijuna kuna investicija. Vlada očito u prvoj trećini mandata pokušava pronaći upravu koja bi Lutriju nakon četiri godine vratila na pozitivne kolosijeke, a da je to sposobna, nova uprava je pokušala dokazati planovima do 2015.


U svojim trogodišnjim planovima Hrvatska lutrija planira stope rasta od oko 5,5 posto, a Linić je na sjednici Vlade ocijenio kako je riječ o skromnim planovima, ali je dodao i da oni znače promjenu trenda jer bi po njima u 2012. ta tvrtka trebala imati dobit od osam milijuna kuna, dok je u tri godine ukupna planirana dobit 32,4 milijuna kuna. Linić ističe i važnost poboljšanja poslovanja Lutrije zbog novca koji uplaćuje u proračun, a čija je potrošnja prema zakonu strogo namijenjena socijalnim i sportskim programima ili programima za kulturu.


Tako bi u ovoj godini u te svrhe Lutrija u proračun trebala uplatiti 172 milijuna kuna, a u tri godine ukupna bi uplata bila 550 milijuna kuna.