HNB ima podatke za veljaču koji pokazuju da je u godinu dana dug države prema inozemnim investitorima povećan za 1,4 milijarde eura, ali su banke svoj smanjile za 2,687 milijardi eura
ZAGREB – Činjenica da se hrvatske banke u vlasništvu inozemnih banaka razdužuju i vraćaju novca bankama maticama ima i jednu pozitivnu posljedicu, makar ona bila statistička– tako se smanjuje hrvatski inozemni dug.
U godinu dana ona je smanjen za gotovo milijardu eura ili točnije za 922 milijuna eura. Prema podacima Hrvatske narodne banke, a najnoviji su oni za veljaču inozemni je dug bio 44,9 milijardi kuna, čime je pao na razinu iz prosinca 2009. godine. To smanjenje posljedica je razduživanja banka u cijeloj srednioj i istočnoj Europi , pa tako i u Hrvatskoj.
Domaće su banke smanjile svoju zaduženost od veljače prošle godine do veljače ove godine za čak 23 posto. Banke su tako u godinu dana u inozemstvo vratile 2,687 milijarda eura i time svoju inozemnu zaduženost smanjile sa 11,872 milijarde eura na 9,185 milijarda eura.
I dok su banke inozemni dug smanjile za gotovo četvrtinu država ga je podigla za jednu petinu, odnosno za 1,39 milijardi eura, pa je na kraju veljače inozemni dug države bio 8,4 milijarde eura. U međuvremenu se on još i povećao. Država se krajem ožujka na inozemnom tržištu zadužila za 1,5 milijardu dolara, no to ne znači da je za toliko povećan njezin inozemni dug jer će se dio novca iskoristiti za pokrivanje starih dugova.
Osim banka svoj dug smanjuje i javna i privatna poduzeća, pa je on u godinu dana smanjen za oko 200 milijuna eura, što je smanjenje pod samo jedan posto, jer je ukupna dug u veljači prošle godine bio nešto veći od 20 milijarda eura.
Inozemni dug same države vjerojatno će još godinama rasti jer se ne očekuje ni da bi BDP u narednim godinama mogao rasti toliko da pokriva kamatu koju Hrvatska plaća na svoja zaduženja i koja je već premašila godišnji iznos od deset milijarda kuna. Kad se tomu doda jednako toliki minus u državnom proračunu malo je vjerojatno da bi država u ovom desetljeću mogla početi slijediti građane i banke i početi se razduživati. Potrebe za zaduživanjem mogu se smanjiti većim privatizacijskim prihodima, ali značajnijih prihoda s tog osnova nema još od vremena kada je vlada prije pet, odnosno šest godina u javnoj ponudi prodavala dionice HT-a i ine. Uz to državi prijeti i veliki dug HC-a i HAC-a, ukupno veći od četiri milijarde eura, kojeg zasad reprogrami davanjem jamstva za nova zuduženja tim tvrtkama.
