Plan Ministarstva financija je i ograničiti kamate na minuse građana a, kako se doznaje, one bi umjesto današnjih maksimalnih 12 posto, što je i zatezna kamata, trebale biti 10 posto
ZAGREB Ministar financija Slavko Linić ne odustaje od svoje namjere da ograniči minuse na tekućim računima građana na jednu prosječnu plaću niti od toga da propiše parametre na osnovu kojih će se odrediti maksimalne kamatne stope na stambene kredite.
Zakon koji regulira odnose potrošača i banaka Ministarstvo finacija moglo bi već ovaj tjedan, ako dobije zeleno svjetlo užeg kabineta, uputiti u vladinu proceduru, odnosno na raspravu među ministarstvima.
Najavio je to sam Linić na današnjem posljednjem vladinom Proinvestu, govoreći kako će banke morati regulirati i ugovorno odnose sa svojim klijentima kako se ne bi dogodilo da im preko noći ukidaju minuse i time građane dovode u situaciju da moraju svoje račune dovesti na nulu.
Već ranije, kad se najavljivalo uvođenje ovakvih mjera ministar Linić sugerirao je da bi banke svaki minus koji je iznad jedne prosječne plaće morale s građanima regulirati kao ugovore o kreditima.
Danas nije govorio o tome koliko će vremena država ostaviti klijentima banaka da sve minuse svedu na jednu prosječnu plaću, ali se ranije spominjalo kako će prijelazni period biti godinu dana.
Uz to, plan Ministarstva financija je i ograničiti kamate na minuse građana a, kako se doznaje, one bi umjesto današnjih maksimalnih 12 posto, što je i zatezna kamata, trebale biti 10 posto.
Što se tiče kamata na stambene kredite Ministarstvo financija samo će precizno propisati parametre za njihov izračun. Već ranije su neki detalji koji su izlazili u javnost sugrerirali da bi najviša kamata mogla natjerati pojedine banke da snize svoje kamate posebnice kad je riječ o kreditima u švicarskim francima.
Sam Linić kazao je da su ograničavanje minusa i kamata prijedlog Ministarstva financija a da će se u javnoj raspravi i u dva čitanja u parlamentu vidjeti hoće li to i zaživjeti.
