Gospodarska kriza je dodatno pojačala okolnosti koje pogoduju burnoutu: nesigurnost za vlastito radno mjesto, radne sredine gdje su radnici prisiljeni na duže radno vrijeme, udvostručenje smjena...
Imate li u posljednje vrijeme sve lošiju koncentraciju, apatični ste, preosjetljivi ili pak sve spremniji na konflikte, muči li vas nesanica ili noćne more, moguće je da vas je pogodio tzv. burnout sindrom, ili sindrom sagorjelosti na poslu. Od ovog sindroma, procjenjuje se, pati čak trećina svih zaposlenih, najčešće onih s radnim stažom dugim između devet i sedamnaest godina. Učestalost je i veća kod radnih mjesta s većom odgovornošću ili u zanimanjima koja rade s ljudima. Na udaru su policajci, suci, učitelji, zdravstveni djelatnici, menadžeri…
Ovaj se sindrom istražuje već nekoliko desetljeća, a posljednjih je godina u porastu. Tome je kumovala i gospodarska kriza, koja je dodatno pojačala okolnosti koje pogoduju burnoutu: nesigurnost za vlastito radno mjesto, radne sredine gdje nema kontrole rada ni odgovarajuće zaštite radnika, gdje su radnici prisiljeni na duže radno vrijeme, udvostručenje smjena, iznenadne promjene u procesu rada, bez mogućnosti korištenja tjednog i godišnjeg odmora. Sagorjeti na poslu lakše je i u radnim sredinama s neadekvatnim plaćama, kritičnim šefom, gdje nema kraja radnim zadacima, gdje postoji osjećaj besmislenog posla.
Smetnje ponašanja
– Pouzdanih podataka o tome koliko kriza utječe na porast burnout sindroma nemamo, jer takvo istraživanje u zadnjih nekoliko godina nije provedeno. No sigurno je da kriza ima veze s većom učestalosti sagorijevanja na poslu, obzirom da je stres pod kojim radi većina nas veći nego prije krize – ističe Bruno Mazzi iz Hrvatskog društva obiteljskih doktora, koji se bavio istraživanjem ovog radnog poremećaja. Iako je nesigurnost za radna mjesta danas veća nego ikad, a radnici ne pitaju za uvjete rada u strahu da će im biti još gore, Mazzi ističe da je burnout sindrom u osnovi ipak posljedica pretjeranog radnog opterećenja, a ne nesigurnosti za vlastitu egzistenciju.
Primarni uzrok burnouta je stres, a okidač mogu biti uznemirujući životni događaji koji narušavaju psihičke funkcije čovjeka i dovode ga u stanje pojačane osjetljivosti i slabosti. To mogu biti i frustracije uzrokovane svakodnevnim problemima, a kada se tome dodaju pritisci na poslu, preopterećenost, konflikti, gubitak podrške kolega, potiskivanje emocija, sindrom lako nabuja.
Strategija samopomoći jedan je od najboljih načina liječenja burnouta. Pogođenima se savjetuje da sagledaju stresne situacije i procjene mogu li ih izbjeći. Neke su od metoda samopomoći razvijanje samokontrole i odgovornosti, uzimanje češćih i kraćih godišnjih odmora, optimistički pogled na svijet, postavljanje jasnih prioriteta i realnih i ostvarivih ciljeva. Ako to ne pomaže, izgorjelima na poslu preporučuje se psihoterapija.
Psihičke promjene
Sindrom izgaranja stanje je psihičke i fizičke iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i prolongiranim stresom, a razvija se kroz tri faze: u prvoj fazi javlja se emocionalna iscrpljenost koja se može očitovati kao stalna razdraženost, anksioznost, poremećaji sna, zaboravljivost, aritmije, problemi koncentracije. Već dva simptoma iz ove skupine ukazuju da smo u prvoj fazi stresa. Druga se faza manifestira kao čuvanje energije kako bi se kompenzirao stres pa takva osoba sve češće kasni na posao, odgađa poslove, produžuje radne pauze, cinična je ili ogorčena, a sve češće poseže za prekomjernim pušenjem, ispijanjem kave ili alkohola. U trećoj se fazi javlja kronična depresija, pad imuniteta i stalno pobolijevanje, kronična izmorenost, glavobolje, želučani problemi i želja za bijegom od života.
Međunarodno istraživanje provedeno prošle godine među menadžerima pokazalo je da je recesija stupanj njihovog burnouta povećala sa 32 na 52 posto, dok je postotak direktora u trećoj fazi »potpune sagorjelosti« povećan sa devet na 19 posto.
