ZAGREB Vlada je tijekom jeseni ozbiljno smanjila plaće nizu vodećih ljudi državnih agencija i ustanova. Prošlog tjedna su, pak, na sjednici Vlade predložena povećanja plaća ravnateljima i njihovim pomoćnicima u HZZO-u, HZMO-u, HZZ-u te Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, koje se namjerava zakonski promovirati u status državnih dužnosnika.

Popravljanje  štete

– To je bila dobra odluka, ti ljudi, primjerice ravnatelj HZZO-a koji obavlja vrlo odgovoran posao i godišnje raspolaže s dvadesetak milijardi kuna, zaslužuju plaću u rangu zamjenika ministara. A eventualna politička šteta je isključivo naša briga, o tome mediji ne trebaju voditi računa, rekao nam je jedan dužnosnik Vlade.

Neki njegovi kolege ipak smatraju da su napravili grešku žureći s prijedlogom za povećanje plaća jer bi to u javnosti puno bezbolnije prošlo u paketu s planiranim smanjivanjima.

Kako bilo, uredbe koje bi Vlada trebala donijeti za osam dana, najviše će pogoditi Antu Pezu, ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju jer će njegov koeficijent sa 5,27 biti snižen na 3,50, pa će mu ubuduće mjesečna brutto plaća biti 17.880 kuna brutto, a ne kao dosad 26.923 kuna. Plaća će puno pasti i pomoćniku ravnatelja Središnjeg registra osiguranika, sa 21.763 na 12.772 kune.

Na dlaku će jednako loše proći i načelnici sektora u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo i investicije. Znatno manja plaća očekuje i ravnatelja Agencije za javno-privatno partnerstvo, past će mu s 23.245 na 17.880 kuna.U istom su rangu ravnatelji agencija za opremu pod tlakom, za regionalni razvo te za reviziju sustava provedbe programa Europske unije. Njihove će se plaće smanjiti s 21.763 na 17.880 kuna, sve navedeno su brutto iznosi.

S druge strane, neznatno će, primjerice, plaće biti srezane ravnateljima ispostava Državnog arhiva u sjedištima županija kao i ravnatelju Spomen područja Jasenovac. Koeficijenti im padaju s 2,55 na 2,50, a plaće s 13.027 na 12.772 kuna.

Dužnosnici i službenici

Ovaj su put u Vladi promućurniji, pa su povećanja plaća za četiri ravnatelja ubacili u masu smanjivanja. Nešto punije platne vrećice imat će ravnatelji Poslovno-inovacijske agencije, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencije za mobilnost i programe Europske unije te galerije Klovićevi dvori. Njima će brutto plaće porasti od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna.

Poseban je slučaj Nataša Mikuš Žigman ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU). Ona se nalazi u skupini za koju je na zadnjoj sjednici Vlade predloženo promaknuće u status državnih dužnosnika, uz što bi išlo povećanje koeficijenta, a time i plaća.

No, neovisno o tome sada se predlaže uredba kojom bi se ravnatelju SAFU-a smanjio koeficijent, pa tako i plaća i to za nešto manje od četiri tisuće brutto. U Vladi objašnjavaju da će, ako Sabor usvoji zakonsko rješenje prema kojem će nekolicina državnih službenika postati dužnosnici, ravnatelj SAFU-a imati koeficijent 5,27 i veću plaću, međutim do tada će on biti službenik i plaća će mu biti umanjena.

Po završetku procesa korekcije plaća u 90 državnih agencija i ustanova, započetog prije nekoliko mjeseci, godišnje uštede u državnom proračunu bit će milijun i 837 tisuća kuna. Za vrijeme prethodne Vlade za te se plaće izdvajalo 17 milijuna i 90 tisuća kuna, a ubuduće će taj iznos biti 15 milijuna i 252 tisuće kuna. Rezultat je to rezanje ukupnih koeficijenata s 278 na 248.