Normativi koji vrijede na nacionalnoj razini doneseni su zbog alarmatnog povećanja djece s prekomjernom težinom
ZAGREB Industrijski deserti koji sadrže veliki udjel masti i šećera, gazirana ili negazirana slatka pića, a pogotovo ona koja sadrže kofein, tvrdi margarini, mesni proizvodi poput pašteta i hrenovki ili, pak, instant juhe i jušni koncentrati koji sadrže puno soli i aditiva namirnice su koje bi se trebale tek rijetko naći na jelovniku djece u osnovnoj školi ili bi ih trebalo sasvim izbjegavati.
U Ministarstvu zdravlja ističu da važnost Normativa »proizlazi i iz epidemiološke slike stanja uhranjenosti školske djece i njihovih nepravilnih prehrambenih navike u kojima se bilježi alarmantan broj djece s prekomjernom tjelesnom masom, uključujući i pretilu djecu, kao i sve veći broj djece koje konzumira premalo voća i povrća, a previše energetski bogate, a nutritivno siromašne namirnice«. Uz to, sve je više djece koja su premalo tjelesno aktivna.
»Stoga su normativi za prehranu posljedica prepoznate potrebe da se od najranije dobi potiče usvajanje pravilnih prehrambenih navika u cilju promocije zdravlja i prevencije kroničnih degenerativnih bolesti (dijabetes, kardiovaskularne bolesti, pretilost, osteoporoza, itd.) u čijem nastanku i progresiji nepravilna prehrana je jedan od glavnih rizičnih faktora«, odgovorili su nam iz Ministarstva gdje se nadaju da će normativi pomoći da se učenicima isplanira uravnotežena prehrana te da će doprinijeti promicanju zdravog načina života i unaprjeđenju zdravlja.
U dokumentu je predviđeno da ministar zdravlja donese i nacionalne smjernice za prehranu učenika te da se revizija normativa provodi barem jednom u pet godina.