ZAGREB Jezik je jedna od najvećih vrijednosti koje su nam ostavljene u naslijeđe i briga o njegovoj čistoći dužnost je svakoga tko skrbi o vrijednostima svoje nacionalne baštine – rečeno je nedavno u Zagrebu na predstavljanju nove knjige autorice Nives Opačić »Hrvatski ni u zagradama – Globalizacijska jezična teturanja«. 

   – Jezik predstavlja vrijednost naše nacionalne kulture. Dužnost nam je brinuti o čistoći toga jezika, posebno kada se u ovim vremenima globalizacije suočava s osobitim izazovima. Knjiga Nives Opačić pokušaj je jasnog i argumentiranog odgovora na te izazove, te ujedno opomena da se iz pristupa jeziku koji zovemo materinjim isključi površnost i nemar koji nam je moderno doba uspjelo nametnuti svojom užurbanošću – kazala je tom prigodom ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Dunja Seiter-Šverko, dodavši da ta nas knjiga podsjeća na odgovornost spram sudbine svojeg jezika, nudeći rješenja za mnoge jezične nedoumice i pomoć u osvještavanju onoga što govorimo. 

  »Hrengleski« jezik

»Hrvatski ni u zagradama – Globalizacijska jezična teturanja« sociolingvistički je pregled hrvatskoga jezika na početku 21. stoljeća u kojemu se autorica pita u kolikoj mjeri globalizacija utječe na jezik, te je li njome ugrožen naš jezični, a time i nacionalni identitet, nudeći svoja promišljanja hrvatskog jezičnog standarda s naglaskom na leksičkoj problematici i posebno na utjecaju engleskoga jezika. 

   Autorica se u knjizi ne buni protiv tzv. anglizama – riječi engleskoga podrijetla već udomaćenima u hrvatskome jeziku, već govori o »zastranjenjima«, o preuzimanju tuđica, najčešće izgovornih i šatrovačkih riječi, u jednakom obliku u kojem se one javljaju u jeziku iz kojega su preuzete. Poseban naglasak, kako napominje, stavlja na loše, pogrešne i/ili polovične prijevode tih izraza, koji po njezinu mišljenju rezultiraju »bastardnim« hrvatskim jezikom. 

Nekritičko preuzimanje

U 104 kratka poglavlja autorica u knjizi nudi savjete i rješenja jezikoslovcima, novinarima, studentima i građanima. Za golem broj nekritički preuzetih anglizama postoje svima poznate i dobre hrvatske zamjene, a za one koje nemaju uobičajenu zamjenu nudi vlastiti prijedlog zamjene. Predlaže, primjerice, da se umjesto »green field investment« u uobičajenoj terminologiji koristi hrvatski »ulaganje u nove kapacitete«, »copywriter« u oglašavačkoj industriji trebao bi biti »pisac reklamnih tekstova«, umjesto izraza »tailor-made« u turističkim se pamfletima sasvim lijepo može koristiti i hrvatski »izrađen po mjeri« – smatra Opačić. 

   Posebno se ljuti na pogrešno korištenje tuđica ili njihov pogrešan prijevod što rezultira narušavanjem komunikacije te nerazumljivošću i neprepoznatljivošću hrvatskoga jezika. Jedan je takav primjer izraz »demanti«, koji je pod utjecajem engleskoga postao »demantij«. 

   Knjiga »Hrvatski ni u zagradama – Globalizacijska jezična teturanja« objavljena je u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, i svojevrsni je nastavak na knjigu »Hrvatski u zagradama. Globalozacijske jezične stranputice« iste autorice iz 2006. godine.