Ruđer Bošković i Nikola Tesla – spomenici velikog kipara Ivana Meštrovića – sjedili su zajedno ispred Instituta Ruđer Bošković. A onda se 2006. godine gradonačelnik Milan Bandić dosjetio i Teslu premjestio u Teslinu ulicu. Akademska zajednica sada traži da se taj spomenik vrati na izvornu lokaciju
ZAGREB »Što ćemo mi učiniti za Teslu?« pitanje je koje – urgentno i pomalo dramatično, ali s puno suvislih razloga – postavlja Karolj Skala iz Instituta Ruđera Boškovića, institucije koja se posljednjih tjedana intenzivno bavi dvojicom znanstvenih vizionara – Teslom i Boškovićem.
Slojevit program manifestacije »Sinergija Bošković – Tesla«, upriličene o sedamdesetoj obljetnici smrti Nikole Tesle (7. rujan 1943.), obuhvaća ciklus predavanja i izložbu akademskog kipara Pere Jelisića koji je bitan dio svoga opusa posvetio portretima Tesle, a kulminirat će polaganjem vijenca na Teslin spomenik na uglu Masarykove i Preradovićeve ulice u ponedjeljak.
Izložba Pere Jelisića u Institutu obuhvaća izbor od dvadeset radova o Tesli nastalih tijekom 2006. i 2007. godine: skulpture, reljefe, poprsja i medalje inspirirane likom i djelom Nikole Tesle i njegovim vizijama, te nekoliko skulptura među kojima je zadnja, kao idejno rješenje za spomenik Tesli, nešto viša od dva metra.
Taj je simbolični čin ujedno i mirni aktivistički prosvjed akademske zajednice koja – uvjerena da je izmještanjem toga Meštrovićeva rada iz Instituta Ruđer Bošković, učinjena nepravda i Tesli i poznatome kiparu – inzistira da se kip vrati na svoju izvornu poziciju.
Na što upućuje »sinergija« iz naslova ove manifestacije?
– Tesla i Bošković, vrhunski svjetski intelektualci, unatoč vremenskoj distanci od oko 150 godina, bili su tijesno povezani; o tome svjedoči i najpoznatija Teslina fotografija, ona na kojoj sjedi i čita knjigu Ruđera Boškovića »Theoria Philosophiae Naturalis«. Tesla je u mnogim aspektima svoga rada crpio inspiraciju iz lika i djela Ruđera Boškovića, ono je utkano u temelj civilizacijskoga iskoraka što ga je osigurao svojim tehničkim dosezima, a tu njihovu sinergiju umjetnički je ovjekovječio kipar Ivan Meštrović, stvorivši skulpturni par Bošković –Tesla – kaže Karolj Skala iz IRB-a, organizator programa, koji ovu inicijativu naziva »akcijom spašavanja Meštrovićeva umjetničkog djela«.
Meštrovićeva želja
Meštrović je ova dva spomenika izričito namijenio čuvanju u Institutu, gdje su oni bili postavljeni u paru kao simbol i zaštitni znak te znanstvene ustanove. No, simetrija je narušena 2006. godine kad je Teslin spomenik izmješten u centar Zagreba. U IRB-u smatraju da je time narušeno kiparovo autorsko pravo. Teza koju Institut zastupa je, jednostavno: »Kako je Meštar rekao!«
– Ovim programom želimo javnost pozvati da se uključi u akademsku akciju IRB-a u zaštiti Meštrovićevog djela kroz inicijativu za povratak kipa Nikole Tesle Institutu, koji bi ponovno, združen s kipom Ruđera Boškovića, činio spomenički par. To je bila prvotna zamisao i želja velikog umjetnika Ivana Meštrovića, o kojoj je on obavijestio i tadašnjeg ravnatelja Instituta, akademika Ivana Supeka, kaže Ratko Mileta s IRB-a.
Tezu da autorstvo i stvaralaštvo moraju imati zaštitu akademske sredine, u »slučaju Tesla« zastupa značajan broj znanstvenika iz IRB-a, ali i Instituta za povijest umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i Muzeja Ivana Meštrovića koji vjeruju da Teslu treba ukloniti iz Donjega grada i vratiti u park Instituta Ruđer Bošković.
Predmet podsmjeha
No, odluka gradonačelnika Zagreba Milana Bandića da 150. godišnjicu Teslina rođenja obilježi »podizanjem« već postojećeg spomenika u novom prostoru, pogrešan je i iz drugih razloga. Na Institutu, gdje je petsto ljudi potpisalo peticiju za »spas Tesle«, još se uvijek prepričava kako je Bandić jednog jutra, prije radnog vremena, po spomenik poslao kamion koji ga je žurno odvezao, bez ikakvog službenog dokaza o tom »preuzimanju« koje je izvršeno pod žestokim političkim pritiskom na tadašnje ravnateljstvo.
– Trebalo je kreirati spomenik velikanu u duhu današnjega vremena, a ne »reciklirati« postojeći spomenik koji ne odgovara prostoru za koji je prenamijenjen. Očito je da se posegnulo za brzim, u nedostatku kvalitetnog rješenja. Niti šest godina otkako je postavljen, spomenik se nije suživio sa svojom okolinom. Oko njega se odlažu bicikli i motori, kante i vrećice sa smećem, a grane drva u njegovoj neposrednoj blizini često mu zakrivaju glavu. Taj je spomenik postao predmetom podsmjeha umjesto da reprezentira hrvatsku umjetnost i znanost te velikane hrvatske povijesti – Meštrovića i Teslu, zaključak je što su ga zajednički odaslali u javnost Karolj Skala, Ivan Ladislav Galeta, Irena Kraševac i Lovre Krstulović-Opara.
Da će nazočiti postavljanju vijenca na spomenik Tesli, jučer je potvrdio i gradonačelnik Bandić, koji dosad nije reagirao na prozivke struke.
Osim vraćanja Tesle na IRB, organizatori projekta kane poraditi na javnoj promociji inicijative da se dan Teslina rođenja – 10. srpanj – proglasi međunarodnim danom znanosti, tehnologije i inovacije te da se na Institutu Ruđer Bošković osnuje znanstveni park Ruđer – Tesla.
– Realizacijom ove inicijative stvorili bi se i preduvjeti za osnivanje budućeg znanstvenog parka na IRB-u, kojim bi Institut, ali i grad Zagreb, bili stavljeni na turističku kartu svijeta kao jedinstvena destinacija, koja će uz promociju znanosti i inovacija biti stalan podsjetnik na hrvatske znanstvene velikane, kaže Skala.
