Iz rasprava na rapskoj sjednici proizlazi strah od netransparentnosti te prevladava stav da se ni u kom slučaju ne treba dozvoliti brzinsku privatizaciju, bez postavljenih ciljeva, jamstava te rokova i plana ulaganja, na način da se otočane ništa ne pita i ne omogući im se participiranje u vlasništvu
RAB » Nakon odgode u veljači te premještanja u mjesec dana kasniji termin, 10. sjednica Gradskog vijeća Raba pokazala je svu svoju neobičnost i činjenicama da je dobila svoj drugi dio te da je u goste pozvala još jednu jedinicu lokalne samouprave, k tome suprotnog političkog predznaka, Općinu Lopar.
I dok se možda, s obzirom da je sjednica bila u »nevrijeme« – kraj tjedna – te da su pozivi odaslani samo dva dana ranije, može opravdati izostanak ljudi iz minstarstava turizma, financija, pomorstva prometa i veza – zatim DUUDI-ja i CERP-a, kao i zastupnika s područja VIII. izborne jedinice, uistinu se teško može, ma koliko se ispričao, shvatiti izostanak predsjednika uprave Imperiala Vlade Miša. Odazvali su se pozivu te sudjelovali u raspravama saborski zastupnik Josip Borić, županijski zastupnici Petar Valovičić i Damir Brusić, kao i predstavnik zaposlenika u Imperialu Staniša Borović.
Zajednička sjednica Gradskog vijeća Raba i Općinskog vijeća Lopara održana je sa samo jednom točkom dnevnog reda: Informacija o privatizaciji Imperiala d.d. S obzirom na presudnu važnost ove teme za budućnost cijelog otoka, odlučeno je da sjednica bude zajednička, a njezin bi se zaključak mogao definirati kroz jasno izraženi stav kako privatizacija mora biti do kraja transparentna i obavljena na zadovoljstvo svih njezinih sudionika – od sadašnjih vlasnika, radnika, do budućih »gazdi«.
Gradonačelnica Raba Rosanda Krstinić Gušćić je prije i nakon ove sjednice usmenim i pismenim putem stupila u kontakt s predstavnicima Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) i ureda Vlade RH, kako bi ih upoznala sa zahtjevom privatizacije po modelu organiziranog radničkog dioničarstva (ORD). Na žalost, ma kakvi bili zaključci sjednice, željeni model u ovom trenutku nije primjenjiv s obzirom na prethodno iskorištena prava radnika i nepostojanje uredbe o dopuni modela ORD-a.
– Država kao vlasnik 50,08 posto dionica raspisala je poziv o podnošenju neobvezujućih ponuda za kupnju većinskog udjela, što je samo prva faza u postupku dovršetka privatizacije. Prilikom sastanka u Zagrebu, u razgovoru u CERP-u zatražila sam sudjelovanje predstavnika lokalne samouprave u proceduri i eventualnom konačnom odabiru ponude, a razgovarala sam i o važnosti određenih elemenata ponude za lokalnu zajednicu kao turističku destinaciju. Prvenstveno nam je stalo do zadržavanja i povećanja zaposlenosti te ulaganja koja će podignuti kategoriju objekata. Svakako, zahtijevamo da nam se predoči jasan dinamički i vremenski plan ulaganja, s bankarskim i inim garancijama, istaknula je Krstinić Gušćić.
Utvrditi ciljeve
Nadalje, na »povijesnoj« rapskoj sjednici donesen je zaključak o uključenju predstavnika obje jedinice lokalne samouprave u postupak privatizacije, tim više što je tvrtka Imperial preznačajan gospodarski subjekt za otok Rab, pa i mnogo šire – za cjelokupni hrvatski turizam, da bi ju se privatiziralo »šutke«, bez šire javne rasprave u kojoj bi ponajprije trebalo – utvrditi ciljeve privatizacije.
– U ovom trenutku osnovno je postignuti konsenzus u odgovoru na pitanje: kakav Rab i kakav Imperial želimo? Zajednički je odgovor da Imperial mora ostati promotor turističkog razvoja, a ne njegova kočnica, kao što su nužna značajna investiranja i novi iskorak u kvaliteti destinacije za što bez financijskih »inputa« trenutno nema pretpostavki, istaknula je Krstinić Gušćić, dodavši da je proces privatizacije započet, da je još uvijek nepoznato tko će biti kupac te da bi joj bilo jako drago da u proceduri ne bude nepotrebnog politiziranja.
Društvo Imperial je osnovano 1965. godine, danas zapošljava 236 radnika, te raspolaže s ukupno 7.547 kreveta i mjesta u kampovima. Imperial je nositelj ubrzanog turističkog razvoja u prvih 30 godina postojanja. U ratnim godinama i kroz pretvorbu doživio je novu organizaciju i novi pristup u poslovanju, što je bila odlika i drugih takvih tvrtki u Hrvatskoj. Danas je uspjeh Imperiala u pozitivnom poslovanju i ulaganju u svoje objekte, mada nedovoljno za Rab kao destinaciju. Temeljni kapital društva je 34 milijuna eura, raspoloživi broj dionica, trenutne nominalne vrijednosti 400 kuna, je 50,08 posto.
Ono što proizilazi iz rasprava na zajedničkoj sjednici, je i strah od netransparentnosti buduće privatizacije, želja da budući vlasnik i mali dioničari podjednako participiraju u budućem vlasništvu. U suprotnom, u slučaju prodaje tvrtke, najveća je bojazan da bi 30-ak posto zaposlenika moglo ostati bez posla. Prevladava dakle razmišljanje da se ni u kom slučaju ne treba dozvoliti brzinsku privatizaciju te, dan danas sasvim uspješne i stabilne tvrtke u koju su svoje najbolje godine rada ugradile generacije Rabljana, na način da se njih ništa ne pita i ne omogući im se participiranje u budućem vlasništvu.
Nerealne brojke
Alen Andreškić, načelnik općine Lopar, krajnje je decidiran.
– Smatram da je u ovom trenutku privatizacija nepotrebna, tvrtka uredno podmiruje obveze prema zaposlenicima, dobavljačima, jedinicama lokalne samouprave, državi, a ima i minimalno zadovoljavajući investicijski ciklus – jasan je Andreškić.
Najviše mu smeta to što država nikako ne želi objasniti zbog čega ne želi dati šansu Rabljanima i zaposlenicima, odnosno omogućiti im ORD, te zašto je napušten prijedlog koji bi omogućio dokapitalizaciju društva zemljištem u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
– Najveći propust je učinjen time što nisu jasno iskazane površina i vrijednost zemljišta te nekretnina i njihovo usklađenje sa stvarnim vrijednostima na tržištu! Tu se i otvara pitanje novih, prema zasad neslužbenim saznanjima 80 tisuća četvornih metara zemljišta, koje je Imperial uknjižio u zemljišnim knjigama putem tzv. djelomičnih rješenja, kad nije poštovan članak 47. za koji je trebao biti povećan udio Republike Hrvatske ili pak biti plaćeno po tržišnim cijenama, naglašava Andreškić, ističući još primjera za koje nije isključeno kako će inicirati nove tužbe.
– U ovom trenutku, dodao je Andreškić, otvara se i pitanje koja je uopće knjigovodstvena vrijednost društva ako je gotovo cjelokupno građevinsko zemljište društva iskazano po procjeni vrijednosti od 30 eura za četvorni metar. Pitam se također zašto prije inicijalne ponude nije napravljena revalorizacija društva? Ukratko – sve činjenice koje navodim ukazuju da se u privatizaciju ide ishitreno i bez kvalitetne pripreme, s puno nepoznanica, što neminovno otvara bezbrojne sumnje i unosi veliki nemir kod svih otočana – završio je Andreškić.
Malo dobrih primjera
S druge strane, Andreškiću je jasno da Imperial može bolje i više, da mu sadašnja situacija ograničava investicijski ciklus.
– Osobno bih podržao novog strateškog partnera koji bi investirao u nove hotele, nove sadržaje, produžio sezonu, zadržao postojeći broj radnika ili ga povećao! Ali, na žalost, u zadnje vrijeme dobrih primjera privatizacije gotovo da i nema. Stoga, još jednom naglašavam – Imperial je tvrtka o kojoj direktno ili posredno zavisi 2.000 otočana, stav je načelnika općine Lopar koji na kraju poručuje:
– Poštovana gospodo i drugovi iz Ministarstva turizma, CERP-a, DUUDI-ja, koji su cijevi ove privatizacije? Iskažite ih jasno, transparentno i da budu mjerljivi! Jer – niste vi stvarali ovu tvrtku, već generacije Rabljana, i zato Vam ne možemo dopustiti da je na ovako traljav, netransparentan način prodate, iako Vas je za to zakon ovlastio!
U kom će se smjeru kretati ova privatizacijska bitka? Uvažavanjem stavova zaposlenika i goleme većine otočana, ili će, kako je to u Hrvatskoj prečesta tragična praksa, otvoriti mučne sukobe. Čini nam se – prigoda je, jer je riječ o stabilnoj i dobro organiziranoj tvrtki, da se dosadašnja praksa promijeni te napravi projekt u kojem će biti zadovoljan budući investitor, ali i sadašnji vlasnici te, naposlijetku, cijeli otok Rab.
