ZAGREB Europski savez za zdravlje i okoliš (HEAL) i druge nevladine organizacije zatražile su od Europske komisije da ubrza donošenje novih kriterija zabrane kemikalija koje ugrožavaju hormonalnu ravnotežu.

Isti zahtjev postavile su Francuska i Švedska, koja je Europskoj komisiji zaprijetila tužbom zbog odgode utvrđivanja tzv. hormonalnih disruptora koji se, kako je utvrđeno, nalaze u plastičnoj ambalaži, kozmetici, igračkama i nizu drugih proizvoda u svakodnevnoj uporabi. 

Štetno djelovanje

Nevladine udruge upozoravaju na potrebu da se čim prije smanji izloženost stanovništva kemikalijama koje su povezane s nizom kroničnih bolesti, od reproduktivnih problema, dijabetesa i raka, do neuroloških poremećaja. 

  – Otezanje Europske komisije pokazuje da su im birokratske procedure važnije od zdravlja i prevencije kroničnih bolesti. Da bi reducirali nepotrebne bolesti i zdravstveni trošak, moramo smanjiti dnevnu izloženost ljudi kemikalijama koje uzrokuju kronične bolesti – poručuje Genon K. Jensen, direktor HEAL-a. 

  Europskoj komisiji se preporučuje da uvede novu klasifikaciju hormonskih disruptora u kojoj će biti kemikalije za koje je dokazano hormonsko djelovanje, kao i one gdje postoji takva sumnja. Traži se uvođenje obveze autorizacije takvih supstanci kao tvari vrlo visokog rizika, biomonitoring populacije i ekosustava, te više ulaganja u mjere opreza umjesto u stimuliranje industrijskih inovacija. 

  Osim ftalata i bisfenola A, još je 30-tak kemikalija na popisu potencijalno opasnih tvari koje narušavaju hormonski sustav. 

  – Te se tvari nalaze praktički svuda, u plastici, hrani, kozmetici, igračkama. Za većinu nema jasnih dokaza o štetnom djelovanju, a tamo gdje ima, istraživanja su uglavnom provedena kod životinja, a ne ljudi. Ipak, evidentno je da su te tvari pogubne za okoliš – ističe toksikolog Franjo Plavšić. 

 Nužan oprez

Po mišljenju dječjeg endokrinologa Mislava Dumića, ne treba strahovati od svega što sadrži plastiku ili se odreći kozmetike, ali je dobro biti oprezan s takvim proizvodima. 

  – Uvijek treba čitati upute, makar bile pisane malim slovima. Ako piše da neki proizvod nije za trudnice ili malu djecu, toga se treba pridržavati, jer je dijete najranjivije upravo u prvim mjesecima fetalnog života. Neke su priče o hormonskim disruptorima prenaglašene, poput one o uranjenom pubertetu zbog hormona u mesu i mlijeku. Granica ulaska u pubertet počela se pomicati prije stotinu godina, dok nije bilo plastike, i to zbog boljih socioekonomskih uvjeta života i više pretile djece – veli Dumić, te zaključuje kako je djetetu daleko opasnije dati igračku neprimjerenu njegovoj dobi, kojom se može ugušiti ili povrijediti, nego dati mu plastičnu igračku.