Josipović: Sigurnosni sustav Hrvatske možda je ugrožen

Samo po sebi, ne znači da su ljudi rodbinski povezani s nekim nezakonito primljeni u službe ili da ne rade dobro svoj posao. Zato ću zatražiti da se provjeri zakonitost primitka u službu tih osoba, da se otkloni sumnja. I ne mislim da te osobe treba javno prozivati. Takvu provjeru treba obaviti diskretno, ne javnim prozivkama koje štete ugledu, i službe, i ljudi, kaže predsjednik Josipović

Nakon što je objavljeno da je Tomislav Karamarko kao ravnatelj SOA-e primio u službu čovjeka koji nije prošao sigurnosnu provjeru, predsjednik Ivo Josipović predložio je sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj bi se raspravljalo o zapošljavanju u sigurnosnim službama. Da bi se ta inicijativa realizirala, s njom se mora složiti i premijer Zoran Milanović.

– Još ga nisam pitao o tome, pa vaš se tekst pojavio tek u petak. Učinit ću to narednih dana, a prije toga ću od službi zatražiti izvješće o kadrovskoj politici. Naravno, isto izvješće biti će predano i premijeru. Moram reći, ne mogu smisliti razlog zbog kojeg premijer Milanović ne bi prihvatio sjednicu VNS-a.  Možda se varam…  Sabor se problemom bavi na drugi način i s drugim mogućnostima reakcije, i to nije inkompatibilno.  S obzirom na brzinu vaše reakcije, činilo se kao da niste tek u petak došli na ideju da se VNS sastane na temu zapošljavanja u sigurnosnim službama. – Iako je kadrovska politika nešto o čemu se uvijek razmišlja, nisam mislio da se njome treba baviti VNS. Naime, sve dobre i loše strane te politike, mogle su se raspraviti i unutar službi. Međutim, kad je izašlo da je u službu primljena osoba s višekratno negativnim sigurnosnim procjenama, kada su s tim povezani politika i mediji, navodno da postoji i poveznica prema stranim službama,  mislim da problem treba raspraviti na razini Vijeća koje strateški upravlja sigurnosnim službama. 

Glavni razlog i cilj sjednice, kako ga vidim, nije konkretni slučaj, time se sada moraju pozabaviti druga državna tijela. Ovaj je slučaj povod za sjednicu na kojoj bi se trebala razmotriti kadrovska politika i procedure prijema u službe, s ciljem da se takvi slučajevi više ne ponove. To je prilika i da razmotrimo opće kadrovsko stanje u službama i pokušamo dati smjernice za kadrovsku politiku, posebno u svjetlu novih izazova za službe, koji su danas bitno drukčiji nego pred deset i više godina. Sigurno je, pri tome će biti riječi i o sadašnjem stanju, uključivši i recentni slučaj.

Ima li u vašoj reakciji možda i elemenata privatne osvete Tomislavu Karamarku, zbog uvreda koje su na vaš račun izgovarane na skupu HDZ-a u Omišu, uz Karamarkovo prešućivanje ili čak odobravanje?

– Vidjeli ste, ni u svojoj izjavi, ni u ovom intervjuu nisam spomenuo ni jedno ime, osim, evo sada, na vaš direktan upit. Štoviše, istakao sam da ima i drugih slučajeva koje treba provjeriti. I ovaj, recentni, tek treba ozbiljno i detaljno provjeriti. Možda iz mene progovara pravnik kada kažem da o imenima treba tek kada sa sigurnošću budu utvrđene sve činjenice. Kad ste u politici, morate se navići da imate posla i s osobama koje nekada prelaze granice korektne političke i osobne komunikacije. Već sam rekao, mislim da lov na vještice, uvrede i zazivanje jama najviše štete HDZ-u i Karamarku. Šteta, Hrvatska treba i jaku i kredibilnu, demokratskim vrijednostima okrenutu stranku desnog centra. Kao predsjednik, uvijek sam isticao, želim i moram surađivati s Vladom, vladajućim strankama, ali i s oporbom. Ali, za suradnju nije dovoljna jedna strana. Potrebna je obostrana dobra volja i barem minimum zajedničkih demokratskih vrijednosti.

 Vi, što je prirodno zbog dužnosti koju obnašate, raspolažete s podacima o ljudima koji su zapošljavani u SOA-i, o čemu ste govorili u  svojem priopćenju. Koliki je razmjer tog zapošljavanje rodbine političara i medijskih ljudi u sigurnosnim službama?– Svi ti kadrovski podaci o kojima govorite načelno su dostupni predsjedniku i premijeru kao dužnosnicima koji usmjeravaju rad službi, ali ih nemam i ne mislim da je nužno da mi, koji ne vodimo operativno poslove, idemo u takve detalje. Bilo je nekih pritužbi, anonimnih, iz kojih je vidljivo da postoje brojne rodbinske veze unutar službi, prema politici i medijima. O njima sam razgovarao sa čelnicima službi. Ali, samo po sebi, ne znači da su ljudi rodbinski povezani s nekim nezakonito primljeni u službe ili da ne rade dobro svoj posao. Zato ću zatražiti da se provjeri zakonitost primitka u službu tih osoba, da se otkloni sumnja. I ne mislim da te osobe treba javno prozivati i unaprijed tvrditi da su ovakvi ili onakvi. Takvu provjeru treba obaviti diskretno, ne javnim prozivkama koje štete ugledu, i službe, i ljudi. Bili ste rezolutni tražeći da svi koji su eventualno zaposleni na taj način, moraju napustiti službu, iz toga se može zaključiti da to smatrate uistinu velikim problemom.– Da, to je stručni, sigurnosni i moralni problem. Osoba s negativnom sigurnosnom provjerom ili osoba koja ne udovoljava zakonskim uvjetima za primitak u službu ne može dobro i vjerodostojno obavljati važan i osjetljiv posao u sigurnosnim službama. Problem je i moralne naravi jer se u najosjetljivijem javnom sektoru zapošljavaju ljudi bez kriterija, nepotistički. Kako onda očekivati da u drugim sektorima zapošljavanje bude zakonito, uz jednake šanse svih građanki i građana da zaista najbolji dobiju posao.  Je li zbog primitka mimo kriterija došlo do narušavanja sigurnosnog sustava?– Rekao bih, ako je točno ono što sugeriraju objavljeni dokumenti, potencijalno je ugrožen. Valja provjeriti  je li došlo i do konkretnog ugrožavanja.

Josipović: Sigurnosni sustav Hrvatske možda je ugrožen

Više u tiskanom izdanju Novog lista, u nedjelju 2. ožujka 2014