Etička banka uskoro i u Hrvatskoj?

Cilj etičke banke nije maksimiziranje profita već financijska podrška socijalnom poduzetništvu

ZAGREB Do kraja veljače Ministarstvo rada i mirovinskog sustava trebalo bi u javnu raspravu uputiti Strategiju razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva, a na proljeće bi o toj Strategiji trebala raspravljati i Vlada. Tom se Strategijom namjerava odrediti okvir za razvoj »poslovanja temeljenog na načelima socijalne, ekološke i ekonomske održivosti kod kojih se stvorena dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili dijelom investira za dobrobit zajednice«, kako glasi radna verzija definicije socijalnog poduzetništva. Riječ je o vrsti poduzetnštva koje primarno, ali ne isključivo, zapošljava ranjive skupine, invalide, teško zapošljive i dugotrajno nezaposlene, osobe s mentalnim poteškoćama. Europska je unija socijalno poduzetništvo prije četiri godine uvrstila među svoje prioritete. Procjenjuje se da je takvo poduzetništvo u EU stvorilo 11 milijuna radnih mjesta, a godišnji prihod iznosi oko 50 milijardi eura.  

Četiri dijela

Sredinom siječnja u Strasbourgu je održana velika konferencija o socijalnom poduzetništvu u organizaciji Europske komisije i Europskog ekonomskog i socijalnog vijeća na kojoj su sudjelovala tri povjerenika EK, ali nitko iz hrvatske vlade.

Hrvatska strategija imat će četiri dijela: zakonodavno-institucionalni okvir, obrazovanje, promicanje socijalnopoduzetničke kulture i osiguranje financijskog kapitala. Kako će biti osmišljen četvrti dio posebno je važno jer njime treba osigurati povoljno financiranje socijalnopoduzetničkih projekata, stvoriti garancijski fond i omogućiti povlačenje oko 30 milijuna eura koliko Hrvatska ima na raspolaganju iz Europskog socijalnog fonda za razvoj socijalnog poduzetništva. Budući da se o iskorištenosti novca iz EU fondova mnogo govori, iz Ministarstva poručuju da sama Strategija, koja je bila najavljivana za kraj prošle godine, nema utjecaja na povlačenje spomenutih 30 milijuna eura.

Socijalnopoduzetničke aktivnosti i sada se financiraju novcem Europske unije, iz programa IPA, a sama Strategija nije uvjet za povlačenje novca iz Europskog socijalnog fonda. Jedna od ideja je i osigurati novac za pokretanje etičke banke, odnosno tipa banke kakav se u Europi počeo razvijati sredinom sedamdesetih godina, a kojem cilj nije maksimiziranje profita već financijska podrška socijalnom poduzetništvu i drugim socijalnim inicijativama.  

Provedbeni akt

Kako doznajemo iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava Strategijom se neće odrediti koje ekonomske sektore primarno razvijati u toj grani poduzetništva, ali primarni utjecaj bit će na ranjive i teško zapošljive osobe. Strategija će ujedno biti i provedbeni akt (što znači da se neće raditi poseban akcijski plan za njenu provedbu), a intencija je da se aktivnosti detaljno ne specificiraju. Procijenjeno je da bi se time potencijalno udruge, uobičajeno glavni zamašnjaci socijalnog poduzetništva, mogle u tome ograničiti. Jedna od zamisli je da se provedbom Strategije mijenja i slika poduzetništva i poduzetnika u Hrvatskoj, čiji ugled često baš i nije na visokoj razini.

U Hrvatskoj postoji nekoliko sjajnih primjera socijalnog poduzetništva. Primjerice, socijalna zadruga Humana nova iz Čakovca zapošljava osobe s invaliditetom i druge druge društveno isključene osobe i one proizvode ekološku odjeću u pravilu od recikliranih materijala. Tvrtka Rodin let, koju je osnovala udruga Roda, proizvodi platnene pelene, a u njoj su također mahom zaposlene osobe s invaliditetom. Razvoj socijalnog poduzetništva mogao bi, i prije nego što se usvoji Strategija razvoja, ugroziti Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Taj zakon, iako ima niz dobrih rješenja, propisuje da su neprofitne organizaciije koje od gospodarske djelatnosti ostvaruju barem 230.000 kuna prihoda godišnje, dužne osnovati tvrtku, a socijalno poduzetništvo se u europskim zemljama primarno razvilo kroz udruge, zadruge i fondacije.