Natječaj traje u više faza, ime izabranog grada bit će poznato 2016. godine, a i gradovi-kandidati koji ne budu izabrani za EPK imat će koristi
– Bit europske prijestolnice kulture je u tome da grad pomoću kulture uspije pokrenuti svoje druge resurse i razviti strategiju kojom će ići naprijed. Dobar je primjer dugoročnosti ovoga projekta – Lille, koji je bio europski grad kulture 2003. godine, a još danas ubire plodove toga statusa – rekla je ministica Zlatar Violić napominjući da će gradovi-kandidati imati koristi i ako ne budu izabrani za EPK.
Inicijativa Europska prijestolnica kulture pokrenuta je 1985. i od tada je imenovano više od 40 gradova. U početku međuvladina inicijativa, akcija Europska prijestolnica kulture 1999. postaje akcija zajednice kako bi se poboljšala njezina efikasnost uspostavom jedinstvenih kriterija i postupka selekcije za sve gradove EU. Svrha akcije je promicati bolje međusobno razumijevanje među europskim gradovima i jačati osjećaj europskog građanstva, istodobno ističući bogatstvo europskih kultura te njihovu različitost ali i zajedničke osobine.
Dvije faze
Nakon raspisa natječaja 11. lipnja, 4. srpnja zainteresirani gradovi imat će priliku na Informativnom danu od predstavnika Europske komisije dobiti detaljne upute o tome što treba sadržavati prijava. Krajem 2014. bit će imenovano Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka koje se sastoji od deset europskih i dva nacionalna stručnjaka, a prvi natječajni krug bit će zatvoren 17. travnja 2015. godine.
Četiri do šest tjedana nakon zatvaranja natječaja izborno Povjerenstvo pregledat će prijave te organizirati susrete s predstavnicima gradova. Prvi će susret biti u travnju ili svibnju 2015. godine, a najkasnije devet mjeseci nakon toga povjerenstvo će se sastati s gradovima koji su ušli u drugi krug. Natječaj će biti otvoren ukupno deset mjeseci, a koji je grad izabran, bit će poznato početkom 2016. godine.
– Nositelj titule mora biti jedan grad, koji može biti u partnerstvu s više gradova, no popis gradova koji su do sada iskazali interes svakim je danom sve duži: Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik, Varaždin, Zagreb, Osijek, Đakovo, Slavonski Brod i Zadar – saznajemo od ministrice.
Zajednički interes
– Međutim, najvažnije je da oni koji vode projekt shvate da ne trebaju graditi ništa posebno, nego da moraju napraviti samo održivu razvojnu infrastrukturu koja gradu ionako nedostaje, a lokalna, županijska i nacionalna razina će to poduprijeti, objasnila je ministrica.