Objekti koji su u procesu legalizacije ne mogu konkurirati za državnu subvenciju. Prednost imaju kuće građene do 1987. godine, budući da je tada krenula pojačana primjena propisa o toplinskoj zaštiti
ZAGREB Za energetsku obnovu obiteljskih kuća, Vladin program iz ožujka ove godine, interes je do sada pokazalo 180 gradova, općina i županija, kojima je za ovu godinu odobreno sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 160 milijuna kuna. Novac će biti iskorišten u energetskoj obnovi oko šest tisuća kućanstava, dok će se projekt nastaviti i dalje, s predviđenim trajanjem do 2020. godine.
Nelegalno sagrađeni objekti, odgovaraju našem listu iz Ministarstva graditeljstva, u ovom projektu ne mogu sudjelovati, dakle ni oni za koje je podnesen zahtjev za legalizaciju. Uključiti se mogu isključivo s potpuno »čistim« papirima, što znači da će svoju šansu za energetskom obnovom morati loviti nakon što, i ako, dobiju rješenje o legalizaciji. Do 2020. godine, uvjeravaju u Ministarstvu i Fondu za zaštitu okoliša, bit će dovoljno sredstava za sve zainteresirane.
Prilika svima
Direktor Fonda Sven Müller nedavno je kazao kako će se s energetskom obnovom obiteljskih kuća nastaviti i u idućim godinama, tako da bi svi građani trebali dobiti priliku za korištenje bespovratnih sredstava. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima sto milijuna četvornih metara površine obiteljskih kuća, što predstavlja 65 posto stambenog fonda. Većina tih kuća izgrađena je do 1980. godine i nemaju nikakvu, ili tek minimalnu toplinsku izolaciju. Većinu energije troše na zagrijavanje, a zahvati na energetskoj obnovi njihovu bi potrošnju trebali smanjiti u nekim slučajevima i do 60 posto.
U Primorsko-goranskoj županiji za sada se u program uključilo 13 gradova i 22 općine. Fond za zaštitu okoliša će sa 60 posto sredstava sufinancirati projekte na, primjerice, Cresu, Krku, Malom Lošinju i Rabu, u Bakru, na Čavlima, te u većini goranskih mjesta, dok će u Brod Moravicama sudjelovati s 80 posto sredstava. U Rijeci će pak sufinancirati minimalni udio u investiciji, 40 posto. U Istarskoj županiji se programu energetske obnove obiteljskih kuća pridružilo osam gradova i šest općina, u kojima se učešće sredstva Fonda kreće od 40 do 60 posto.
Program energetske obnove obiteljskih kuća od 2014. do 2020. godine vlasnicima obiteljskih kuća omogućava najmanje 50, do 80 posto bespovratnih sredstava, ovisno o području na kojem se kuće nalaze. Fond pritom isplaćuje najmanje 40 posto sredstava, a lokalna odnosno regionalna samouprava još najmanje deset posto, što znači da kućanstvo vlastitim sredstvima »pokriti« treba najviše polovicu investicije. Ako se nalazi na području od posebne države skrbi, otocima ili u zaštićenim dijelovima prirode, od Fonda dobiti može još i više, od 60 do 80 posto sredstava.
Na primjeru ugradnje jednog solarnog sustava vrijednosti 30.000 kuna, Fond će bespovratno vlasniku isplatiti 24.000 kuna, općina, grad ili županija još 750 kuna, što znači da bi kućanstvo samo u investiciji trebalo sudjelovati s preostalih 5.250 kuna. Kako zamjena električnog bojlera solarnim sustavom za zagrijavanje potrošne tople vode osigurava uštede od dvije, do tri tisuće kuna godišnje, investicija se kućanstvu vratiti može za manje od dvije godine.
Javni natječaji
Građani se za subvencije prijavljuju na javne natječaje koje objavljuju lokalne jedinice, a one i odlučuju kome će sredstva odobriti. U programu mogu sudjelovati samo kuće koje služe za stanovanje, i isključivo legalni objekti. Prednost imaju kuće građene do 1987. godine, budući da je tada krenula pojačana primjena propisa o toplinskoj zaštiti. Obiteljskom se kućom smatra objekt u kojem je više od polovice bruto podne površine namijenjeno stanovanju te ima najviše dvije stambene jedinice, ukupne građevinske bruto površine manje ili jednake 400 m2. Što je kuća lošijih energetskih svojstava, ima veću prednost za dodjelu sredstava pa će, primjerice, više bodova dobiti kuće s jednostrukim staklima na prozorima, koje za grijanje i zagrijavanje vode koriste električnu energiju i slično.
