ZAGREB – Mnogi svjetski turistički biseri, poput Dubrovnika i Venecije, mogli bi se dugo načekati dok se pred njihovim obalama ponovo ne usidre golemi krstareći brodovi i dok se tisuće njihovih putnika ne razmile po kopnu. Kompanije u svijetu koje organiziraju pomorska krstarenja prolaze najveću krizu u povijesti, gomilajući gubitke koji tu vrstu turističke »industrije« guraju prema bankrotu.

Putnici masovno otkazuju putovanja jer su se kruzeri pokazali iznimno rizičnima za širenje bolesti COVID-19.

Dok se najveći dio gospodarstva posvuda ponovo otvara, gotovo svih 420 oceanskih kruzera u svijetu paralizirano je još od 15. ožujka. Mali izletnički kruzeri počeli su obnavljati putovanja na kratkim udaljenostima, ali veliki prekooceanski beznadno stoje ukotvljeni u priobalnim zaklonima.
S obzirom na to da pandemija nastavlja širenje, goleme kruzerske kompanije mogle bi se uvrstiti u najveće žrtve koronavirusa.

Zainteresiranih putnika zasad nema na vidiku i zato što se ljudi tijekom kriza najprije odriču onog što im u životu nije nužno. A ova bi kriza mogla potrajati.

Topli pogon

Najpoznatije američke i svjetske kompanije kao što su Carnival, Royal Caribbean, Disney, Holland America Line, Norwegian Cruises, Princess Cruises, najavile su prošlog tjedna da će putovanja obnoviti tek sredinom rujna, objavila je ovih dana njihova međunarodna organizacija Cruise Lines International Association (CLIA). Neke od tih kompanija kažu da neće isploviti sve do studenoga.

Nakon izbijanja masovnih zaraza na kruzerima, američke zdravstvene vlasti zabranile su im isplovljavanje do 24. lipnja. Taj je datum prošao, ali CLIA je upozorila da zbog stanja s pandemijom »postaje sve jasnije da će trebati proći više vremena za rješavanje prepreka za nastavak« krstarenja, počevši od SAD-a, gdje broj zaraženih opet raste u svakoj drugoj saveznoj državi. Stoga su kompanije, kaže CLIA, odlučile »dobrovoljno« nastaviti suspenziju putovanja svih brodova za više od 250 osoba, radi sigurnosti putnika i posade.

Najveća kruzerska kompanija u svijetu, Carnival, objavila je prošlog tjedna gubitak od 4,4 milijarde dolara u prvom tromjesečju ove godine, nakon što su joj prihodi pali 85 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Svaki drugi putnik je do 31. ožujka otkazao putovanje i zatražio povrat novca. Nema sumnje da je kruzerima u drugom tromjesečju bilo još gore, sudeći prema padu njihovih dionica na burzama od 50 do 70 posto.

Ipak, nije problem samo u gubitku prihoda. I stajanje brodova ima svoju cijenu. Primjerice, Carnival je trećinu svojih radnika, oko 20 tisuća, ostavio na brodovima, kako bi ih držali u »toplom pogonu« (hot layup). Za takvo održavanje svih brodova Carnival će morati izdvajati 650 milijuna dolara mjesečno do kraja godine. Slično rade i ostale kompanije.

»Topli pogon« znači da posade drže uređaje i opremu u aktivnom stanju te održavaju hotelske sustave, kako bi brodovi bili spremni u roku od nekoliko dana isploviti na krstarenje. Naime, ako se uređaji pogase, pišu mediji, raste vjerojatnost da brod više nikada neće biti pokrenut.

Bez pomoći

Kako sada stoje stvari, mnogi će brodovi ipak morati otići izvan pogona (cold layup), što znači da će brodar pozvati nadležnu stručnu službu da bi zaustavila sve strojeve i sustave, ali i ugradila opremu koja će neaktivni brod čuvati od propadanja, uz redovite inspekcije i izvođenje nužnih popravaka. Međutim, čak i stavljanje golemog krstarećeg broda izvan pogona stoji puno – barem milijun dolara mjesečno.

Da bi namirio gubitke i pokrio troškove stajanja, Carnival se ove godine već zadužio za 6,6 milijardi dolara, a odlučio je na aukciji prodati i četiri od svojih stotinjak kruzera. Računa da će tako preživjeti do kraja ove godine. No, pitanje je što će biti iduće godine, s obzirom na prognoze o mogućem obnavljaju pandemije tijekom zime, čak u jačem obliku – dok cjepiva nema na vidiku.

Dodatna je nevolja to što posrnule kruzerske kompanije, za razliku od mnogih drugih, neće moći dobiti obilnu državnu pomoć SAD-a za preživljavanje. Nisu prijavljene u toj zemlji. Iako prevoze uglavnom američke putnike i isplovljavaju iz tamošnjih luka, Royal Caribbean se registrirao u Liberiji, Carnival u Panami, Norwegian Cruise u Bermudi, a Viking Cruises u Švicarskoj. Bijeg u porezne oaze sada se kruzerima obija o glavu, a problem je i to što većina njihove radne snage nije iz SAD-a.

Krstarenje brodovima dobilo je na popularnosti u posljednja tri desetljeća. Od 1990-ih godina počeli su se graditi kruzerski divovi sa 70 do 80 tisuća bruto tona, a posljednjih godina u pogonu su i grdosije od 220 tisuća bruto tona, pod nazivom oasis-cruiseri. Za ilustraciju, jedan takav brod u vlasništvu Royal Caribbeana stajao je 1,3 milijarde dolara.

Ima 2.200 članova posade i može primiti 5.500 putnika. Isprva se kruzere uspoređivalo s plovećim hotelima, ali s godinama su dobivali sve više pratećih sadržaja, među ostalim i parkova, pa ih danas neki nazivaju plovećim gradovima.