Meni je uvijek bilo drago, kada smo išli na treninge, doživjeti tu disperziranu ponudu i nije se samo jednom dogodilo da smo se nakon treninga s obiteljima turistički vraćali u ta mjesta. Hrvatska je po tom pitanju izvrsna destinacija, toliko raznolikosti, veduta, fotogenična je... Doista ostavlja bez daha i to moramo iskoristiti – kaže Vladmir Miholjević
RIJEKA » Neki od ponajboljih svjetskih biciklista vozit će utrku, uz ostalo, kroz Novi Vinodolski, Crikvenicu, Gornje Jelenje, Rijeku, Opatiju… Kvarner će im biti i krunska etapa, s najviše kilometara i najvećim visinskim razlikama. Sve to biciklisti će proći kao dio biciklističke utrke Tour of Croatia, etapne međunarodne utrka prve kategorije prema klasifikaciji Međunarodne biciklističke federacije, odnosno utrci koja je tek stepenicu niže rangirana od Tour de Francea ili Giro d’Italia, takozvanih world tour utrka. Gledano u brojkama, Tour of Croatia će trajati šest dana, od 21. do 26. travnja, vozit će se od Dubrovnika do Umaga i Zagreba, nastupit će 160 biciklista, uz koje će biti 140 ljudi u pratnji i 200 u organizaciji. Ovaj megaprojekt, ali i vrhunsku turističku promociju naše zemlje, organizira riječka ekipa. Vladimir Miholjević, jedan od najboljih hrvatskih biciklista i osnivač tvrtke Top Sports Events, govoreći o tome kako je uopće krenula priča oko organizacije ove utrke, kazao je kako je ovaj projekt, vrijedan 2 milijuna eura, odnosno 15 milijuna kuna, proizašao iz razmišljanja »sportaša s greškom«.
– Kvarner je idealan habitat za profesionalnog vozača, reći će Miholjević navodeći da biciklisti moraju imati brda za uspone od 40 minuta do sat vremena, kao i s dovoljnom visinskom razlikom preko 1.000 metara u komadu. A to na Kvarneru imaju te se regija može etablirati kao destinacija za pripreme biciklista.
– Biciklistima ne treba veliki radijus, već koncentracija kvalitetnog terena – ukazao je.
Na pitanje koje se greške rade prilikom obilježavanja staza reći će da su najveći problem mountain bike staze.
– Prije svega treba raditi više tipova staza. Tako morate imati staze za one koji žele relaks vožnju, za one koji inače ne voze, već žele na odmoru posegnuti za biciklom. Tu su srednje teške staze s određenom visinskom razlikom i tehničkom zahtjevnošću spusta te na kraju one teže. Bitno je turistu pokazati koja staza što nudi i koja je prilagođena njegovim zahtjevima i fizičkoj spremi. Za kreiranje turističkih bike staza imaju interes ne samo hotelijeri, nego i ostali. Prije svega jer time produžujemo sezonu. Inače, cikloturisti su privrženi fanovi biciklističkih utrka i njihove trase vide kao svojevrsno borilište. Zato su Dolomiti popularni. I zato mi želimo kreirati svoje Dolomite, to će biti Učka, Gornje Jelenje, Zlobin, Sveti Juraj – istaknuo je Miholjević.
Korak do najboljih
Ideja kako te uspješne modele prenijeti u Hrvatsku, kod Miholjevića nije nestala nakon što je okončao profesionalnu karijeru. Igrom slučaja prije dvije godine upoznao je Matuljca Ivana Črnjarića, koji ima iskustva event-menagera i koji je također imao ideju napraviti ovakav projekt. Suradnja je uspostavljena te je postavljena osnova za ovaj doista megaprojekt. Njegovoj realizaciji se kasnije priključio i Joe Bašić, odnosno njegova tvrtka MPG, poznat po organizaciji još jednog svjetskog događanja – festivala elektronske glazbe Ultra Europe, koji u Hrvatsku dovodi preko 100.000 ljudi. U timu je i Andrej Filip, glavni stručni suradnik projekta, nekadašnji biciklist koji se okrenuo organizaciji bike utrka čime se bavi zadnjih 12 godina. Uz ostalo, radi u Kataru kao glavni tehnički delegat za organizaciju Svjetskog prvenstva 2016. godine, te Tour of Quatar. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica prepoznali su kakav potencijal u stvaranju imidža Hrvatske kao cikloturistiočke destinacije ima ova utrka i koliko može pridonijeti privlačenju cikloturista, pa će za ovu utrku izdvojiti između 3,5 i 4 milijuna kuna.
Razvoj cikloturizma
Pojašnjavajući što je ustvari ideja projekta, proslavljeni hrvatski biciklist je naglasio da se time upravo želi Hrvatsku staviti na kartu cikloturističkih destinacija. Jer odmor na biciklu danas je nevjerojatan trend. Što se u Hrvatskoj polako, ali sve više prepoznaje.
Utrka još nije zatvorena, tako da će se detalji trase još dorađivati. Ugrubo, prva etapa obuhvaća Dubrovnik i Pelješac, druga etapa ide od Makarske do Splita s time da se obuhvaća dio Parka prirode Biokovo i kanjona Cetine, treća etapa ide od Šibenika preko Skradina i slapova Krke, Vranskog jezera do Zadra i Nina, a četvrta je etapa kraljevska – kvarnerska. Kraljevska stoga jer je duga 228 kilometara i ima 3.600 metara visinske razlike. Starta u NP Plitvička jezera, ide preko Velebita, do Senja, Vinodolskog, Crikvenice i zaleđa, Gornjeg Jelenja, Grobnika, Rijeke, Opatije, Ičića pa do vrha Učke, Vojaka. Petog dana se vozi relacija Umag – Pula, dok će se posljednjeg dana obići Varaždin i Zagreb.
– Jedan od glavnih motiva organizacije ovog projekta je taj što želimo da on postane akcelerator razvoja cikloturizma u Hrvatskoj. To je ono što je mene kao nekadašnjeg profesionalnog sportaša motiviralo da razvijamo ovaj projekt. Ideja je da na taj način potaknemo ravnomjeran razvoj turizma, ne samo u klasičnim turističkim destinacijama, nego i izvan njih. U manjim mjestima, u kojima cikloturisti mogu doživjeti autohtonu priču. Meni je također uvijek bilo drago, kada smo išli na treninge, doživjeti tu disperziranu ponudu i nije se samo jednom dogodilo da smo se nakon treninga s obiteljima turistički vraćali u ta mjesta. Hrvatska je po tom pitanju izvrsna destinacija, toliko raznolikosti, veduta, fotogenična je… Doista ostavlja bez daha i to moramo iskoristiti. Zbog toga smo kroz projet nastojali predstaviti i nacionalne i parkove prirode kako bismo pokazali sve ljepote i posebnosti naše turističke ponude – kazao je Miholjević, navevši i nekoliko vrlo indikativnih pokazatelja. Naime, istraživanja pokazuju da u Europi ima čak 64 milijuna cikloturista. Oni godišnje organiziraju 2,3 milijuna izleta, a cikloturističke destinacije na taj način godišnje zarade nevjerojatne 44 milijarde eura. Najjače destinacije su Italija, Španjolska, pa i Austrija koja posljednjih godina i zahvaljujući cikloturizmu radi ljeti bolji turistički promet nego zimi. Talijani, pak, u Dolomitima u posljednje dvije godine više prihoda imaju ljeti zahvaljujući cikloturizmu i Giru koji ih promovira. Ne treba zaboraviti ni to da cikloturisti u prosjeku troše 52 eura dnevno izvan pansiona, za razliku od klasičnog gosta koji troši 16 eura.
– Kada govorimo o smještaju, potreban je prostor za spremanja bicikala, videonadzor, prostor za pranje, set alata za popravak i povezivanje s distributerima bicikala i opreme kako bi se osigurao servis.To se sve da iskoordinirati i ne predstavlja veliki novčani izdatak. Treba znati što gost hoće i što očekuje i time nadopuniti svoju ponudu – zaključio je Vladimir Miholjević.
