Iskustvo govori da štednju može povećavati mali dio građana, jer većina njih sve teže spaja kraj s krajem. Prema podacima ministra financija, oko 45 posto cjelokupne štednje u bankama pripada skupini koja čini 1,4 posto punoljetnog hrvatskog stanovništva
ZAGREB Hrvatski građani povećavaju štednju, a njihovi oročeni i štedni depoziti u bankama popeli su se na kraju rujna na 167,2 milijarde kuna. Uštedjeli su 3,1 milijardu kuna više nego u rujnu prošle godine, pri čemu oko 80 posto tih depozita drže u devizama, a ostatak u kunama, prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke.
Banke gotovo nikada ne objavljuju broj svojih štediša ni strukturu njihovih depozita, pa se iz njihovih redovitih izvješća ne može vidjeti koji to hrvatski građani sve više štede.Kad se iznos od 167 milijardi kuna štednje podijeli s brojem punoljetnih stanovnika Hrvatske – a njih ima oko 3,5 milijuna – ispada da svaki od njih prosječno u banci ima 48 tisuća kuna.
Međutim, iskustvo govori da štednju može povećavati mali dio građana, jer većina njih sve teže spaja kraj s krajem. Prema podacima ministra financija Borisa Lalovca, oko 45 posto cjelokupne štednje u bankama pripada skupini koja čini 1,4 posto punoljetnog hrvatskog stanovništva.
Konkretno, oko 50 tisuća štediša ima u bankama oko 10 milijardi eura, odnosno 76 milijarda kuna, rekao je Lalovac početkom rujna, kad je procjenjivao koga će najviše pogoditi uvođenje poreza na kamate.
Više u tiskanom izdanju Novog lista…