RIJEKA » U sklopu programa Talijanske kulture u Rijeci i Tjedna talijanskog jezika u svijetu, Generalni konzulat Italije u Rijeci i Hrvatska čitaonica Trsat organizirali su okrugli stol na temu »Riječko izdavaštvo 19. stoljeća«. Povod je obilježavanje 200. godišnjice prvih riječkih novina »Notizie del Giorno«, koje su izlazile od 1813. do 1814. godine. Prigodne riječi uputili su generalni konzul Renato Cianfarani i predsjednica trsatske Hrvatske čitaonice Milica Lulić, a zatim su o riječkom izdavaštvu 19. stoljeća govorili znanstvenici i istraživači.

   Tema izlaganja dr. sc. Gianfranca Mikse, novinara dnevnika »La Voce del Popolo«, bile su »Notizie del Giorno«, uz koje je vezan početak riječkog izdavaštva. Zatim je dr. Ezio Giuricin, istraživač i suradnik Centra za povijesna istraživanja Rovinj, izlagao o korijenima izdavaštva Istre, Rijeke i sjevernog Jadrana. Giuricin se osvrnuo na povijesne i ekonomske prilike koje su tijekom 19. stoljeća dovele do razvoja novinarstva i tiskarstva.

   Zanimljivo je bilo predavanje dr. sc. Irvina Lukežića, profesora na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji je uz bogat slikovni materijal podsjetio na riječkog izdavača i novinara Emidija Mohovicha (1838-1898). Mohovich je bio vlasnik tiskare koja se nalazila na riječkom Korzu, a uz brojne knjige na različitim jezicima tiskao je i periodična izdanja kao što su »Giornale di Fiume«, »La Bilancia« i »La Varieta«.

   Tema izlaganja dr. sc. Ines Srdoč Konestre, profesorice na Odsjeku kroatistike riječkog Filozofskog fakulteta, bila je »Oglasi i reklame u riječkom tisku na talijanskom jeziku u 19. stoljeću«. Srdoč Konestra objasnila je da se iz oglasa i reklama može steći uvid u svakodnevni život građana u prošlosti. Na temelju novina mogla bi se pisati paralelna povijest grada, odnosno stvoriti sliku stare Rijeke.

   Senka Tomljanović, ravnateljica Sveučilišne knjižnice Rijeka, govorila je o riječkom izdavaštvu 19. stoljeća na temelju fundusa Sveučilišne knjižnice. Tomljanović je podsjetila da su riječke novine 19. stoljeća registrirane kao kulturno dobro, pa Sveučilišna knjižnica ima dužnost trajno ih čuvati. U tom kontekstu važna je i digitalizacija građe, koja omogućuje i lakše snalaženje korisnicima.

   Iz današnje perspektive zanimljiv je podatak da je u Rijeci tijekom 19. stoljeća izlazilo oko 20 novina, od kojih se u Sveučilišnoj knjižnici čuva njih šesnaest – i to na talijanskom, hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku.