»Današnju isključenost građana iz političkog odlučivanja smatram neodrživom i zato sam zamolio Leku da u okviru svojih nadležnosti učini sve da se u Saboru postigne konsenzus o promjenama izbornog zakonodavstva koje bi bile primjenjive već za iduće izbore«, rekao je danas Josipović na konferenciji za novinare na kojoj je izvjestio o sadržaju pisma upućenog Leki
ZAGREB Predsjednik Republike Ivo Josipović uputio je predsjedniku Hrvatskoga sabora Josipu Leki pismo u kojem ga moli da u okviru svojih nadležnosti učini sve kako bi se u Saboru postigao konsenzus o promjeni izbornoga zakonodavstva i uvođenja preferencijalnog glasovanja već na idućim parlamentarnim izborima.
»Današnju isključenost građana iz političkog odlučivanja smatram neodrživom i zato sam zamolio Leku da u okviru svojih nadležnosti učini sve da se u Saboru postigne konsenzus o promjenama izbornog zakonodavstva koje bi bile primjenjive već za iduće izbore«, rekao je danas Josipović na konferenciji za novinare na kojoj je izvjestio o sadržaju pisma upućenog Leki.
Građani žele više sudjelovati u izborima
Josipović ističe da kao predsjednik države ima odgovornost za očuvanje njezina političkog sustava i stabilnosti, a pismom je želio otvoriti dijalog i proces traženja konsenzusa o važnim pitanjima za budućnost Hrvatske.
Naglašava kako je pritom uvažio očitu želju građana da više sudjeluju u političkim procesima, posebice izborima.
Povod pisma bio je da Leku i službeno obavijesti o tome da je pokrenuo proces za izradu prijedloga ustavnih promjena.
Taj je proces nastao na uvjerenju da građani iskazuju radikalno nezadovoljstvo postojećim zakonskim i ustavnim rješenjima, rekao je.
Temeljem podataka i materijala koje je prikupio, a koji su priloženi u pismu Leki, Josipović upozorava na opravdani interes građana, odnosno njihov osjećaj isključenosti iz procesa demokratskog odlučivanja, posebice kad je riječ o izborima.
»Građani su nezadovoljni niskom razinom otvorenosti sustava i niskim stupnjem odgovornosti političkih faktora, skupom i neefikasnom organizacijom države i radom ključnih institucija«, upozorio je.
Predsjednik Republike Ivo Josipović obišao je danas Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević, te poručio da, vezano uz epidemiju ebole u zapadnoj Africi, možemo biti mirni jer je rizik od pojave te bolesti u Hrvatskoj vrlo malen, a u klinici je sve spremno za prihvat mogućih bolesnika.
Ebola je prva zarazna bolest koja je u svijetu prepoznata kao sigurnosni problem. Svaka dva do tri tjedna broj oboljelih od ebole se udvostručuje. No, u Hrvatskoj imamo vrhunske liječnike i sve ono što u liječenju i zbrinjavanju oboljelih imaju druge zemlje, imamo i mi. Možemo pružiti maksimalan tretman mogućim bolesnicima, rekao je Josipović nakon obilaska klinike za infektivne bolesti.
Ravnateljica klinike Adriana Vince ustvrdila je da, u skladu s preporukama, Svjetske zdravstvene organizacije, u klinici imaju prostore u kojima pacijent može boraviti sam, izoliran, uz vlastiti sanitarni čvor. Imaju i prostore za osoblje s odgovarajućom osobnom zaštitom. Osoblje se svakodneno educira u skladu sa svim novim spoznajama na svjetskoj razini.
No, za pojavu ebole, ističe, nitko ne može biti 100 posto spreman jer su se i u SAD-u dogodile pogreške.
»Naše spoznaje o tom virusu mijenjaju se iz dana u dan. Mi to pratimo i prilagođujemo zaštitnu opremu naših djelatnika koji će ući u potencijalni prostor. Svaki dan prolazimo sve preporučene postupke i proučavamo gdje bi mogle biti moguće greške, te nastojimo nabaviti još bolju opremu«, rekla je Vince.
U sobama za izolaciju u klinici nemaju podtlak, koji bi predstavljalo dodatnu barijeru za viruse koji se šire aerosolom, no za sada nema ni podataka da se virus ebole širi na taj način.
Sobe s podtlakom bile bi idealne, no i u Americi postoje samo na dva mjesta s takvim sobama. Mi i sada možemo, prema svim uputama Svjetske zdravstvene osrganizacije, zbrinuti pacijente u prostorijama koje nemaju podtlak. No, sobe s podtlakom, kaže, nešto su što u klinici imaju u planu i nadaju se da će ih dobiti u idućih godinu dana.
Ministar zdravlja Siniša Varga rekao je da je za bolest poput ebole bitnije znati gdje je netko putovao i s kim je bio u kontaktu, nego sami simptomi.
»Dolazi sezona gripe. Neće svako šmrcanje i svaka povišena temperatura biti prvi znak ebole. Prvenstveno se mora znati odakle je netko doputovao i s kim je bio u konatktu. To su podaci na temelju kojih po epidemiološke službe stavljaju nekoga pod nadzor«, rekao je ministar te dodao kako misli da je 20-ak osoba, pristiglih iz afričkih zemalja, trenutačno u Hrvatskoj pod pasivnim nadzorom zbog opasnosti od pojave ebole.
Ponovio je da je u Hrvatskoj, kao slabo migracijskoj zemlji, vrlo mala vjerojatnost za pojavu te bolesti, no da su sve službe spremne.
Ministarstvo zdravlja preko kriznog stožera koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, epidemiološke službe, graničnu sanitarnu inspekciju i referentne centre unutar klinike Fran Mihaljević. Nadzor je pojačan na svim graničnim prijelazima na kojima granična sanitarna inspekcija ima svoje službe.
»U slučaju bilo kakve sumnje u pojavu ebole, mi smo spremni«, poručio je ministar.
Dramatičan raskol između stavova građana i zakonskih rješenja
Građani se ne slažu s nekim od odluka Sabora i prepoznaje se »dramatičan razlaz i raskol vrijedosti između stavova građana i zakonskih i ustavnih rješenja«, dodao je.
Sabor ima instrument koji omogućava da se već za iduće izbore osigura preferencijalno glasovanje, dakle veći utjecaj građana na izbor zastupnika, da poveća participaciju građana u izborima, naglasio je.
Ne ulazeći u cjelinu pitanja i osoba koje su predložile referendumsku inicijativu »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, Josipović je istaknuo kako i ta inicijativa i broj potpisa koje je prikupila jasno pokazuju da građani žele drukčiji izborni sustav.
»Mislim da je nedopustivo da smo više demokratske standarde dopustili kod izbora za Europski parlament nego za naš Hrvatski sabor«, ustvrdio je.
Građanima treba poručiti da političke stranke i izborni sustav ne služe nametanju kandidata koji su više ili manje ovisni o stranačkim nomenklaturama, istaknuo je Josipović.
»Očito je da postoji disparitet ili sukob vrijednosti onoga što se i kako odlučuje u Saboru i očekivanja građana. Sabor je izložen i poruzi javnosti, a upravo suprotno, mora biti centralno mjesto konsenzusa, i zato propisima treba osigurati da već svojim izborom to i može biti«, ustvrdio je Josipović te poručio kako svi politički faktori u tom smislu imaju odgovornost za djelovanje bez odlaganja.
