Sredinom tjedna Rijeka je dobila barokomoru vrijednu 6,5 milijuna kuna koja bi iduće godine trebala započeti s radom u Kliničkom bolničkom centru Rijeka i tako postati okosnica Centra za podvodnu i hiperbaričnu medicinu na Sušaku. Barokomora je stigla s kompletnom opremom i uskoro bi trebalo početi njezino montiranje. Voditelj projekta barokomore u Rijeci, anesteziolog dr. Boris Reinić, pojasnio nam je koja je današnja primjena barokomora u medicini, kao i što je to hiperbarična medicina uopće. Dr. Reinić je liječničku karijeru počeo na hitnoj pomoći, a mnogima je poznat i kao dugogodišnji hrvatski reprezentativac u podvodnom ribolovu. U barokomori će tako moći, povezati iskustvo stečeno u brzim intervencijama, znanje liječnika-intenziviste Jedinice intenzivne njege gdje sada radi i strast za dubinama.
– Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) metoda je liječenja koja se provodi u hiperbaričnim komorama udisanjem 100 posto kisika preko maske za lice, plastične kacige ili putem endotrahealnog tubusa kod bolesnika koji nisu pri svijesti i ovisni su o mehaničkoj ventilaciji. Pri povišenom tlaku, u skladu s fizikalnim zakonima, kisik se u višestrukoj količini otapa u krvi. Veže se za hemoglobin do njegove 100-postotne zasićenosti, a ostatak ide u plazmu. Stopostotni kisik udahnut pri normalnom atmosferskom tlaku ne pokazuje takva svojstva, jer se ne povećava frakcija otopljena u plazmi, već samo postotak kisika vezanog za hemoglobin. Dio kisika otopljen u plazmi odgovoran je za njegovo blagotvorno djelovanje u dijelovima tijela, gdje je zbog različitih patoloških procesa cirkulacija i dostava kisika poremećena. Hiperbarična oksigenacija provodi se u višemjesnim i jednomjesnim komorama, objašnjava dr. Reinić.
Dekompresijska bolest
Početna namjena i korištenje kisika pod povišenim tlakom bila je u liječenju nastradalih ronilaca kod kojih je došlo do razvoja dekompresijske bolesti. Kasnije se dolazi do spoznaja koje ukazuju na blagotvorno djelovanje kisika kod brojnih bolesti i stanja. Teoretski gledano, hiperbarična oksigenoterapija može pomoći kod svih bolesti gdje je patofiziološka osnova oslabljena cirkulacija ili na bilo koji način onemogućena dostava kisika tkivima.
– Međutim treba biti oprezan i kritičan kada i kod kojih stanja koristiti HBOT. Kisik treba promatrati kao lijek, primijeniti ga kod točno određenih indikacija i u točno određenoj dozi, jer prekomjerna koncentracija može izazvati vrlo ozbiljne simptome i poremećaje u svim organskim sustavima. Postoje i stanja koja su kontraindicirana za boravak pod povišenim tlakom i kod kojih dolazi do pogoršanja ili čak do po život opasnih posljedica. Zbog toga nakon što bolesnik bude upućen u centar za HBOT treba proći detaljni pregled specijalista iz ovog područja i niz ostalih dijagnostičkih pretraga, upozorava dr. Reinić.
Plinska embolija
Šira populacija barokomoru povezuje s hitnim stanjima poput unesrećenih ronioca, a uz ronioce, u hitna stanja koja se zbrinjavaju u barokomori spadaju trovanja ugljičnim monoksidom, plinska gangrena i nagla nagluhost.
– Kod dekompresijske bolesti i kod plinske embolije HBOT je terapija prvog izbora. Kod trovanja ugljičnim monoksidom višestruko ubrzava oslobađanja monoksida koji se veže umjesto kisika za hemoglobin, time ublažava aktualnu kliničku sliku i bitno smanjuje pojavu kasnijih neuroloških poremećaja. U svakom slučaju bitno je unesrećenog što prije dopremiti u barokomoru. Veliku djelotvornost HBOT pokazuje kod kroničnih rana koje uz kirurški tretman, antibiotsku terapiju u isto vrijeme, brže i kvalitetnije zarastaju. Ujedno ti pacijenti su i najbrojniji. Teška stanja, kao što su plinska gangrena i još neke teške upale mekih tkiva, uz kiruršku intervenciju puno se uspješnije liječe ukoliko se odmah započne s HBOT-om. Ne radi se samo u izliječenju nego boljem zarastanju rane, manjim oštećenjima i boljoj kasnijoj kvaliteti života. Kod teških trauma, »crush« ozljeda oporavak je brži, a smanjuje se potreba za amputacijom ekstremiteta i smanjuje se odumiranje ozlijeđenog tkiva. Kožni i tkivni presadci bolje uspijevaju. U nekom centrima u svijetu, hiperbaričnim kisikom tretiraju se bolesnici koji imaju tešku ozljedu mozga. U pojedinim slučajevima dolazi do znatnih poboljšanja, međutim, jasne i nedvojbene studije koje bi to potvrdile nisu napravljene. Primjena HBOT-a kod ovih stanja još je u fazi istraživanja, samo su neke od mogućnosti primjena hiperbarične medicine kako navodi dr. Reinić.
Za najteže bolesnike
Riječka barokomora bit će i jedina komora s respiratorom, a imat će i mogućnost vođenja teško životno ugroženog pacijenta.
– Isporučena komora kompletno je opremljena za prihvat, praćenje i tretman najtežih bolesnika. Onog trenutka kada prvi puta budemo liječili bolesnika koji zahtjeva intenzivno liječenje, praćenje vitalnih parametara i mehaničku ventilaciju u uvjetima barokomore moći ćemo reći da smo postigli najvišu stručnu razinu u ovom području medicine. Odabir liječnika i medicinskih tehničara temeljen je na principima multidisciplinarnosti i predhodne osposobljenosti za vođenje najtežih bolesnika. Radi se o anesteziolozima i intenzivistima, koji inače u svijetu najčešće vode centre ove razine, liječnicima hitne medicine, traumatologu i pulmologu, visoko educiranim medicinskim tehničarima jedinice intenzivnog liječenje, anesteziologije, hitnog trakta i anesteziologije. U početnom periodu u rad će biti uključen dr. Mario Franolić, bivši voditelj poliklinike OXY i jedan od najistaknutijih aktivnih liječnika hiperbarične medicine u Hrvatskoj što je dodatna garancija uspješnosti, zaključuje dr. Reinić.
