Banke su po 5 milijardi kuna štednje svake godine ulagale u javni dug. Nagli zaokret doveo bi ih u situaciju da ne bi znali kud s tim novcem, kaže Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta
Javni dug raste, država će uskoro trebati refinacirati postojeće obveze, a domaći bankari prijete zavrtanjem slavine. Prema istupima direktora HUB-a Zdenka Adrovića, nema više prostora za bitniji rast kredita državi, kaže. Za državu to znači samo jedno – po nove kredite morat će u inozemstvo, kapital dakle prikupljati izdavanjem obveznica, čija uspješnost ovisi o stanju na tržištu i kreditnom rejtingu. Rejting je već odavno neinvesticijski, no to nikome ne smeta da se država uvijek iznova zadužuje, dok najave iz Europske središnje banke govore o produljenom razdoblju obilja kapitala i niskih kamata. ESB naime nastavlja s programom otkupa obveznica a ključne kamatnjake spušta i ispod nule ne bi li potakla kreditiranje i rast. Time opet dobivamo na vremenu, no to je opet i zamka da se dodatno »opušteno« zadužujemo.
Zajedno u problemu
Neki upravo u činjenici da domaće banke više ne žele kreditirati državu vide opasnost za signal za rušenje rejtinga. Moguće je i da će se ponovno aktualizirati pitanje narodnih obveznica, koje bi otkupili građani preko burze, a ne banke. No, najbitnije je kako će se dalje kretati BDP, jer ako se vitalne varijable nastave uzlazno kretati, to povoljno djeluje i na omjer javnog duga pa nema mjesta panici. Dobra strana mogla bi biti i da će doma ostati više novca privatnom sektoru. No, i do sad slaba potražnja ne jamči veliki promet.
Rejting na čekanju
– Osim turizma, pitanje je koji su to uopće sektori koji će povući jaču potražnju za kreditima. Na tržištu nekretnina situacija je zamrla, građevinski sektor dakle sigurno nije taj u koji će se plasirati višak likvidnosti. Javni dug je oko 300 milijardi kuna, od čega je polovica dug prema domaćim vjerovnicima. Banke su dakle po 5 milijardi kuna štednje svake godine ulagale u taj javni dug. Nagli zaokret u kreditnoj politici doveo bi ih u situaciju da ne bi znali kud s tim novcem. Možda bankari misle viškove plasirati u inozemstvo ili možda u prekonoćne depozite kod središnje banke. Ne razumijem tu kreditnu politiku – kaže Tica. Što se tiče rejtinga, veli da smo još unutar normalnih rokova vezanih za formiranje vlade. »Ne vjerujem da će to utjecati na rejting agencije. Meni bar nije poznato da bi se one petljale u političke procese na otvoren način«, zaključuje Tica.