Delnice / Snimio Marinko KRMPOTIĆ
Čelnici Delnica, Vrbovskog i Čabra podupiru stavove svojih goranskih kolega da je ukidanje općina koje su sposobne financirati vlastitu upravu nepotrebno te drže da glavni kriterij nikako ne smije biti broj stanovnika pojedine lokalne samouprave
ČABAR, DELNICE, VRBOVSKO Reforme da, ali na temelju niza kvalitetnih kriterija, a ne samo onog vezanog uz broj stanovnika pojedine lokalne samouprave, zaključak je stavova koje su nam jučer iznijeli gradnačelnici goranskih gradova, istaknuvši kako podupiru stavove svojih kolega iz šest goranskih općina o tome da je ukidanje općina koje kvalitetno rade i sposobne su financirati vlastitu upravu nepotrebno.
Čelni čovjek najveće goranske sredine, nezavisni gradonačelnik Delnica Ivica Knežević, ističe da je činjenica da je lokalna samouprava u Hrvatskoj prevelika, ali to ne znači da u mnogim segmentima funkcioniranja nije bila opravdana.
»Po meni je logično da svaka lokalna samouprava u kojoj su se operativni troškovi i funkcionalni rashodi vezani uz obveze općine pokrivali, opstane. Štoviše, mislim da je ukidanje takvih općina pogrešno, ali je isto tako nužno ukinuti sve one koje same nikako nisu mogle opstati i kojima se moralo pomagati za preživljavanje iz županijskih ili državnih proračuna.
Niz rješenja
Za promjene smo svi, ali uz kvalitetne i provjerene kriterije, a ne ovako kako su se radile promjene »brdskog« zakona kojima su nam ukinuti dosadašnji načini financiranja, a sve postojeće obveze ostale pa je logično da smo došli u iznimno teško stanje, zaključio je Ivica Knežević.
Da su promjene nužne smatra i gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić (nezavisni) koji napominje da su ih na nedavnom susretu gradova ekonomski stručnjaci upozorili da u narednoj godini Hrvatska mora krenuti s opsežnim reformama želi li izbjeći bankrot.
– No, te reforme moraju biti smislene, a ne reforme radi reforme. Osobno smatram da lokalne samouprave ni izbliza nisu najveći problem Hrvatske. Puno prije to je javna uprava, loši uvjeti za privrednike, školstvo… Dosadašnji sustav lokalne samouprave u Gorskom kotaru bio je dobar i sve goranske općine u proteklih su dvadesetak godina napravile puno više no da su djelovale u sastavu neke veće cjeline pa smatram da ih ne treba ukidati, pogotovo ne ako je jedini kriterij broj stanovnika. Stanje se poboljšati može i nizom drugih kriterija. Primjerice, neka broj stanovnika bude odrednica za broj uposlenih u općini, neka općine s manjim brojem stanovnika imaju neke zajedničke službe…
– Ja vjerujem da Most želi dobro i da će ipak doći do napretka jer su do sada pokazali razumijevanje problema mikroregija, rekao je delnički gradonačelnik Ivica Knežević. Na upit o mogućnosti pripajanja nekih sadašnjih goranskih općina Delnicama, on odgovara kako misli da do toga neće doći, ali ako bi došlo, to ne bi moralo biti loše jer bi se tada s većom količinom novca moglo ići i u ozbiljnije projekte, svake godine u nekoj drugoj sredini.
Jača decentralizacija
Želi li država pomoći, onda ne treba ići na ukidanje općina, već spustiti što više ovlasti i novca zarađenog na tom području lokalnoj samoupravi, a sama što kvalitetnije kontrolirati provođenje zakona, smatra Mufić.
Kristijan Rajšel (SDP), gradonačelnik Čabra zna da promjene neće bitnije utjecati na njegovu sredinu u kojoj se sustav upravljanja nije promijenio još od bivše države.
– Onda smo bili općina, sad smo grad, a što god bude u budućnosti opet će to biti izoliran kraj s nekoliko većih i puno manjih naselja. No, koliko vidim u ostalim goranskim sredinama, dosadašnji sustav lokalne samouprave donio je samo napredak, posebno vidljiv u razvoju infrastrukture, i s tog stajališta misim da bi ukidanje manjih općina bio krivi korak. Dapače, stanje bi bilo još i znatno bolje da je goranskim općinama ostalo znatno više sredstava od šuma, vode i ostalih prirodnih bogatstava s njihovog područja pa mislim da bi trebalo razmišljati u tom smjeru decentralizacije državnih sredstava, a ne ukidanja lokalnih samouprava. Čini mi se da postoje brojni modeli i načini popravljanja sadašnjeg stanja i zato bi tim reformama trebalo prići studiozno kroz analize, javne rasprave, pa čak i referendum, a ne ovako navrat-nanos samo s ciljem uništavanja nečega, ali bez vizije što će biti nakon toga«, rekao je Rajšel.
