Snimio Sergej DRECHSLER
Reforma srednjoškolskog obrazovanja počiva na izbornosti, pa će u gimnazijama obavezni biti hrvatski, prvi strani jezik, matematika, tjelesni i vjeronauk/etika, dok će se ostale predmete birati
Politička podrška
– Ovo je najznačajnija reforma koja se uopće može napraviti i što može donijeti dobro Hrvatskoj – poručio je Mornar osvrćući se na reformske teme postizbornih pregovora. »Ako bismo iz ovog ministarstva otpustili 100 od ukupno 300 zaposlenih i tih ušteđenih osam milijuna kuna podijelili na 85.000 ljudi u sustavu, svatko od njih mogao bi popiti kavu u najjeftinijem kafiću. Ali ako bismo se zahvaljujući znanju i konkurentnosti s bruto satnice od sedam eura, kakvu imamo danas, približili onoj od 20 eura kolika je u eurozoni, bila bi to velika razlika – poentirao je Mornar aludirajući na inzistiranju Mosta na reformi javne uprave.
– Ovo što radimo više je usmjereno rastu nego Hrvatska raste, domoljubnije je od Domoljubne koalicije, stabilnije od Mosta, življe od Živog zida, čvršće od Hrasta i slavonskije od HDSSB-a. Nitko od nas nije biran po političkom ključu, nego po stručnosti, politika se u ovu reformu nije miješala – poručio je Jokić, upozoravajući da će, u slučaju da buduća vlast ne podrži reformu, u pitanje doći i 50 milijuna eura iz fondova Europske unije na što Hrvatska računa u idućih pet godina. »Ovo je trenutak kad očekujemo nedvosmislenu podršku svih političkih opcija, jer će rezultati ovog nacionalnog projekta trajati puno dulje od njihovih partikularnih interesa – zaključio je Jokić. Prema rješenjima Jokićevog tima, nastavni plan zasad se neće mijenjati, niti će se uvoditi novi predmeti. Umjesto u širinu, kao što je to danas, ići će se dubinu nastavnih sadržaja, povezivati ih međusobno i prezentirati na zanimljiviji način. Kod djece će se razvijati kritičko mišljenje, odgovornost, solidarnost, poduzetnost, ali ne – kako ističe Jokić – »ona balkanskog export-import tipa, nego poduzetnost u preuzimanju inicijative i razvoju vlastitih potencijala«. Inzistirat će se na komunikaciji, informatičkoj i digitalnoj pismenosti, osobnom i socijalnom razvoju, te osobnoj i društvenoj odgovornosti učenika.
Povremeni testovi umjesto mature
Predmeti će i u osnovnoj i srednjoj školi biti podijeljeni na domene, a roditelji i djeca točno će znati što se od učenika očekuje u pojedinoj domeni. Uvest će se hibridno vrednovanje, pa će se osim klasičnog ispitivanja povremeno testirati testovima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO), da bi se na nacionalnoj razini dobio uvid u rezultate rada škola.
Time će, smatra Jokić, državna matura vremenom doživjeti bitne promjene, jer će veću težinu imati takva testiranja, nego jednokratni ispit na kraju srednje škole.
U predškoli će se izbjegavati »školifikacija« vrtića, u osnovnoj školi tjednu će satnicu zamijeniti godišnja, pa će nastavnici moći samostalno organizirati nastavu, a školska će godina biti organizirana u projektne tjedne i trajati dulje nego danas. To, ističe Jokić, ne znači da će nastava trajati dulje, već će se dodatni dani ili tjedni, primjerice, provoditi u projektima povezivanja sa zajednicom. Mijenjat će se i lektira – učenici i nastavnici imat će veći izbor, a moguće je i da se naslovi uopće neće propisivati, da bi se potaklo djecu na čitanje.
Izbor zanimanja
Reforma srednjoškolskog obrazovanja počiva na izbornosti najvećeg dijela predmeta, pa će tako u gimnazijama obavezni biti hrvatski i prvi strani jezik, matematika, tjelesna kultura i vjeronauk/etika, dok će ostale predmete, podijeljene u module, učenici birati. Učenici koji upišu primjerice jezičnu ili matematičku gimnaziju, birat će već od prve godine, a polaznici opće gimnazije od trećeg razreda. Oduzimanjem po jednog sata tjedno od svakog predmeta, u izbornoj je »košari« po deset sati podijeljenih po izbornim područjima, a učenici će dodatno moći izabrati još četiri sata tjedno, neovisno o području.
U strukovnom obrazovanju revidirat će se mreža škola, a na radnom mjestu učenici bi trebali provoditi 20 do 80 posto nastave. Polaznici strukovnih škola neće se već u startu upisivati za frizera ili konobara, već će zanimanje birati u trećoj godini obrazovanja, a prva dva razreda slušat će općeobrazovne predmete i sektorski ili podsektorski dio. Tako će polaznici današnjeg smjera konobara upisivati smjer turizam gdje će, na primjer, uz strani jezik iz općeobrazovnog dijela imati dodatne sate stranog jezika.
Novi će se kurikulumi od iduće školske godine eksperimentalno uvesti u prvom, trećem, petom i sedmom razredu, te u trećem i četvrtom razredu srednjih škola, a u školskoj godini 2017/18. u prvi, treći, peti i sedmi razred svih osnovih škola te završni razred svih srednjih škola u Hrvatskoj. Te godine u eksperimentalnu reformu ušli bi i drugi, četvrti, šesti i osmi razred osnovnih škola i drugi razred srednje škole.
