STRUČNJACI

Kriza s koronavirusom većinu je ljudi pretvorila u ovisnike o internetu. No nije sve tako crno

Hina



Ovo je doba digitalnih medija. Internet je tijekom krize s koronavirusom postao izvor vitalnih informacija i povezao ljude koji rade od kuće s njihovim uredima.



Usluge filmskih i glazbenih ‘streminga’ pružaju dobrodošao odmak od tjeskobne stvarnosti, a računalne igrice okupiraju djecu s viškom energije.




No predstavlja li to dodatni rizik od razvoja ovisnosti?


»Možda, ali korist nadmašuje rizik«, odgovara dr Bert te Wildt, glavni liječnik u klinici za psihosomatske bolesti u malome njemačkom mjestu Diessenu.


»Ja se profesionalno uglavnom bavim njegovim štetnim utjecajima, ali u ovo vrijeme internet je većinom pozitivna stvar«, kazao je.


Od video poziva koji omogućuju kontakt s obitelji i radnim mjestom preko ‘online’ tečajeva kuhanja do nastavka obrazovanja, sve su to plusevi intereneta, objašnjava.


»Nadam se da ćemo jednoga dana moći reći da su digitalni mediji bili pravi blagoslov u ovoj krizi«.


Ali to ne znači da neće biti i negativnih posljedica i da broj ovisnika neće narasti.


Pod posebnim su rizikom odrasli koji žive sami, rekao je. Muškarci bi se mogli navući na internetsku porngorafiju, a adolescenti na društvene mreže.


»Važno je zadržati samodisciplinu i ne prepustiti se u potpunosti«, rekao je Wildt, dodavši da to ne vrijedi samo za digitalne medije, već i za konzumaciju alkohola ili nikotina.


»Ako sada upadnete u negativne navike i rutine, bit će ih se teško riješiti u idućim tjednima i mjesecima«, upozorio je.


Kako bi se to spriječilo Wildt preporuča neke pozitivne i analogne rutine – da se, primjerice, prvi i zadnji sat u danu apstinira od digitalne tehnologije, da se obriše prašina s nekih društvenih igara ili knjiga.


»Sve se svodi na to da sami sebe zapitate što vam čini dobro«, rekao je.