ARZ i HAC zaradili 90 milijuna kuna više nego prošle godine

Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Zajedno su HAC i ARZ zabilježili promet od ukupno 44,05 milijuna vozila. Do kraja ove godine HAC i ARZ će prvi put u povijesti zajedno ostvariti prihode od cestarine veće od 2 milijarde kuna

RIJEKA  U prvih devet mjeseci ove godine državne tvrtke ARZ i HAC ostvarile su rekordne prihode u naplati cestarine, te su zajedno naplatili čak 92,44 milijuna kuna više negoli u istom razdoblju prošle godine. Najveći udio u povećanju prihoda imaju autocesta Rijeka – Zagreb, gdje je ostvareno ukupno 370 milijuna kuna od naplate, te autocesta Zagreb – Split – Ploče (A1), gdje je realizirano 491,7 milijuna kuna od naplate. Ukupno su obje tvrtke imale oko 6 posto povećane prihode, te isto toliko veći promet, što  se nije dogodilo već niz godina, a zajedno su naplatile od cestarine ukupno 1,63 milijardi kuna, iz čega proizlazi da će do kraja ove godine HAC i ARZ prvi put u povijesti zajedno ostvariti prihode od cestarine veće od 2 milijarde kuna.

Nadalje, na Dalmatini, odnosno autocesti A1 u devet mjeseci ostvaren je promet od 10.487.479 vozila (povećanje 9,4 posto), dok je autocesta Rijeka – Zagreb imala 12.141.677 vozila. Zajedno su HAC i ARZ zabilježili promet od ukupno 44,05 milijuna vozila od čega je ARZ imao 16.127.696 vozila, a HAC 27.928.006 vozila. Brojke pokazuju da za autoceste 2015. godina predstavlja uistinu sjajnu i po mnogo čemu rekordnu godinu po ostvarenim prihodima od naplate cestarina, kao i po povećanju prometa.

Restrukturiranje

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić naglašava kako je prihod na autocestama jedan od pokazatelja odlične turističke sezone, te dodaje kako će takvi rezultati imati pozitivan učinak na proces privatizacije HAC ONC-a kroz javnu ponudu dionica (IPO), jer se pokazuje potencijalnim kupcima, prije svega građanima i mirovinskim fondovima, da će njihovo ulaganje imati vrlo dobru prihodovnu komponentu.   – Kada se završi potpuno restrukturiranje HAC ONC-a, o čemu potpisujemo i ugovor s EBRD-om i drugim partnerima, može se očekivati i nešto veća cijena dionice na tržištu. Mi i dalje imamo problem s dugom nastalim u gradnji autocesta koji iznosi ukupno 4 milijarde eura. Ovo je lijepa informacija koja pokazuje da Hrvatska raste, ali je u kontekstu povrata duga, pogotovo u iduće tri godine, ovih 12 milijuna eura tek kap u moru u odnosu na 4 milijarde eura obveza. Naš je cilj kroz nastavak restrukturiranja HAC ONC-a postići daljnje smanjenje rashoda, bolju organizaciju tvrtke, provesti uvođenje uređaja za automatsku naplatu i smanjenje broja zaposlenih. Tako će se osigurati dugoročno stabilni prihodi u HAC ONC-u, te će s optimalnim procesima i troškovima, te uz optimalan broj zaposlenih, HAC ONC biti spreman za privatizaciju. Javnom ponudom dionica svakako će se rasteretiti hrvatski javni dug, a istovremeno i donijeti sigurnost hrvatskim mirovinama i osigurati određena zarada hrvatskim građanima koji će imati priliku uložiti u HAC ONC te ostvariti zaradu, a ne držati novce u bankama. Sve to ukazuje da je plan za HAC ONC dobar i realan, kazao je Hajdaš Dončić.

Dobre trendove bilježe i Krčki most te autocesta Rijeka – Rupa, pa je tako u prvih devet mjeseci ove godine preko Krčkog mosta prešlo 1,61 milijuna vozila, što je gotovo 7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, te na Krčkom mostu ostvaren prihod od naplate u iznosu od 44,85 milijuna kuna, odnosno za oko 1,3 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Autocesta Rijeka – Rupa imala je 2,37 milijuna vozila, te ostvarila prihod od 18,6 milijuna kuna, oko 6 posto više nego prošle godine. Navedene brojke također pokazuju i vrlo dobru turističku sezonu na Kvarneru.

Refinanciranje dugova

Jedan od najvećih protivnika monetizacije, kao i plana privatizacije HAC ONC-a, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić, smatra kako ovi podaci samo potvrđuju održivost postojećeg modela upravljanja autocestama.

– I ovo pokazuje da postoji potencijal za daljni rast prihoda jer su autoceste svojevrsna zlatna koka, koja može i sama zarađivati. Pokazuje se i da je bilo opravdano što smo se borili protiv monetizacije i sada pokušaja privatizacije HAC ONC-a. Da smo kojim slučajem proveli monetizaciju, ove bi godine država izgubila tih 92,5 milijuna kuna, a ukoliko bi koncesionar povećao cestarinu, posljedice bi bile još teže.  Jedini pravi model je refinanciranje dugova HAC-a i ARZ-a. Pokazalo se da je Vlada manipulirala podacima o cijeni reprograma duga, govorili su da je kamata na kredite veća od 6 posto, a sada se vidjelo da možemo dobiti kredite i sa svega 1 posto kamata– kazao je Stanić.