ZAGREB  Vrijeme uoči izbora je vrijeme obećanja, najava i poteza koji se, bez obzira na kontekst, tumače kao pokušaj kupnje glasova birača. Vlast si takve poteze može priuštiti samom činjenicom da je na vlasti i da može povući konkretne poteze od kojih birači mogu imati koristi, opozicija može obećavati što će sve, čim prestane biti opozicija, učiniti kako bi birači od toga imali koristi. 

Vladajući su povukli, ili samo što nisu, tri poteza kojima će dijelu građana olakšati svakodnevni život, a razmišlja se o najmanje još jednom. Najviše se u javnosti raspravlja o konverziji kredita u švicarskim francima u eurske. Iako se ti potezi podudaraju sa samim završetkom mandata vladajući su na takav potez uvelike prisiljeni zbivanjima s tečajem švicarskog franka na koji oni nisu mogli utjecati. Konverzija kredita treći je stupanj pomoći zaduženima u švicarskim francima u mandatu ove vlade, a svi svoje ishodište imaju u snažnom rastu tečaja franka. 

Nadopunjeni plan

Prvi je bio fiksiranje kamate na 3,23 posto. Zatim je u siječnju ove godine nakon skokovitog porasta tečaja franka taj tečaj za one koji imaju kredite u toj valuti zamrznut na 6,39 kuna. Konverzija kredita treći je i završni potez kojim se problem zaduženja u švicarskim francima namjerava prepustiti povijesti. Vladajući, a u ovome je slučaju najistureniji ministar financija Boris Lalovac, tvrde da u Hrvatskoj vlada Vlada, a ne banke, dok oni kojima se namjera Vlade ne sviđa tvrde da je pomaganje svima, pa i onima koji su kredite dizali zbog spekulativnog gomilanja nekretnina, nije ništa drugo nego populizam. 

U vrijeme još neproglašene ali postojeće predizborne kampanje svaki potez vladajućih postaje populizam. Tako je opozicija nazvala i prijedlog Vlade da do 70.000 socijalno najugroženijih kućanstava dobije vaučere u iznosu od 200 kuna mjesečno za trošak električne energije. 

Mjera koja najviše sliči na poboljšanje raspoloženja birača jest odluka da se ove godine organizira još jedan krug poticaja za kupnju energetski efikasnih kućanskih aparata. Ove godine s osam milijuna kuna vlada je već potaknula kupnju 10.000 kućanskih aparata A+++ energetskog razreda uz poticaj od 800 kuna po aparatu. Mjera je uspjela odlično, svih je osam milijuna kuna bilo razdijeljeno u devet dana, a ministar Mihael Zmajlović najavio je izradu plana za istovjetne poticaje za sljedeću godinu. Skori izbori vjerojatno su pripomogli tome da se osam milijuna kuna za istu svrhu, uz poticaj iste visine, pronađe već u ovoj godini. Nova runda poticanja energetske efikasnosti u domaćinstva započinje 2. listopada. 

Ranije, već 23. rujna, iz Zmajlovićevog ministarstva odnosno Fonda za zaštitu okoliša kreće još jedna, druga ove godine, »runda« poticaja za kupnju električnih i hibridnih vozila. Iako po ovogodišnjem planu Fonda subvencija za vozila i kućanske aparate više nije trebalo biti, odjednom je i za to pronađeno ukupno 15,5 milijuna kuna – u Fondu kažu iz sredstava dobivenim iz trgovanja emisijskim jedinicama. Sve to, napominju, imaju u nadopunjenom planu isplate subvencija, samo ga još nisu službeno objavili. Osim toga, do sada su odobrili i puno više zahtjeva za energetsku obnovu kuća od onoga što se prvotno planiralo – umjesto 260 milijuna kuna, koliko je bilo predviđeno za tu namjenu, odobrili su već preko 300 milijuna. 

Suzdržana oporba

Od vladajućih bi za svoje biračko tijelo nešto htio iskamčiti i HSU čiji čelnik Silvano Hrelja se zalaže za isplatu božićnice umirovljenicima. Novac, i to 196 milijuna kuna, pronašao je u Umirovljeničkom fondu. Novac u fondu preostao je od povrata duga umirovljenicima i to od onih koji su umrli bez nasljednika, pa budući da je ionako riječ o novcu umirovljenika Hrelja traži da ga se iz fonda preusmjeri na račune umirovljenika. Vlada je prijedlog prihvatila i božićnicu će dobiti svi umirovljenici, a najveće će dobiti oni s najmanjim mirovinama. 

Oporba je za sada suzdržana kada je riječ o predizbornim obećanjima. HDZ se drži rezervirano kada je riječ o konkretnim obećanjima, a nešto više možda ćemo znati kad objavi svoj ekonomski program koji je, navodno, zgotovljen prije nekoliko mjeseci, a trebao bi biti objavljen čim bude poznat datum parlamentarnih izbora. Neobično i interesantno obećanje dao je Živi zid. U kampanji će ta stranka otisnuti milijun obveznica nominale 5.000 eura, a pobijede li na izborima oni kojima će biti podijeljene moći će je unovčiti. Po kojoj će osnovi stranka emitirati obveznice, koliki će biti prinos, koji rok dospijeća, ništa od toga Ivan Vilibor Sinčić nije pojasnio, a očito je i da nema razloga da to učini. Poručio je »vi samo trebate željeti bolju Hrvatsku. kako ćemo to ostvariti, to je naš posao i naša obveza«. Zvuči poput reklamnog slogana jednog srpskog pogrebnog poduzeća – »Vaše je samo da umrete, sve ostalo je naša briga«. 

Politička šteta

 Koalicija Uspješna Hrvatska i njeni čelnici Ivo Josipović i Radimir Čačić najavili su, baš na dan kada su osnovali koaliciju,što će sve učiniti budu li na vlasti. Uz ostalo, zaposlenih će biti deset posto više, a izravne investicije bit će 30 posto veće nego li u mandatu sadašnje Vlade. Ova najava od deset posto više zaposlenih može biti politički vrlo opasna za one koji bi stvarali postizbornu koaliciju s Uspješnom Hrvatskom. HNS, tada stranka Radimira Čačića, je u kampanji za izbore 3. siječnja 2000. godine najavila 200.000 radnih mjesta. Ta najava nije se ostvarila, a tim predizbornim obećanjem u kampanji 2003. godine HDZ je lupao po tadašnjoj koalicijskoj vladi i od neispunjenja tog obećanja političku je štetu pretrpio SDP, a ne HNS.