Milanovićeva Vlada neće donositi proračun za 2016. godinu, već će, s obzirom da je izborna godina, do kraja godine donijeti samo odluku o privremenom financiranju. To će ustvari biti samo copy-paste proračuna prethodne dvije godine, dakle za 2014. i 2015. godinu, i okvir za isplatu plaća i mirovina, jer se smatra da je fer ostaviti narednoj vladi da sama napiše svoje politike i njihovo financiranje, bez obzira o kojoj se opciji radilo.

– Naša Vlada donijela je četiri proračuna, mi smo svoj posao zapravo zaokružili i fer je da nova vlada dobije svoju priliku. Naravno, mi smo sigurni da ćemo to biti mi – potvrđeno nam je iz vrha Vlade, gdje ministar financija Boris Lalovac već mjesecima slaže nove brojke za budžet koji će, kako se očekuje, biti otprilike na razini ove godine, dakle – štedljiv.

Također, izgledno je da će se novi izbori održati početkom 2016. godine, a ne u studenome, kako se donedavno spekuliralo, jer treba donijeti još niz zakona i reformi, poput onih koje je jučer predstavila ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić, koja je najavila rast socijalnih potpora, kao i niz Lalovčevih zakona u sektoru financija, gdje će se porezno rasterećivati plaće itd.

Unatoč tome, što je turistička sezona više nego dobra, čini se da ona neće biti presudan faktor za raspisivanje izbora sada, već će se u vladajućoj koaliciji odlučiti da pričekaju ukupne dobre rezultate za tri kvartala 2015. godine, a gdje se predviđa nastavak dobrih trendova, te napokon i rast stope BDP-a iznad 0,5 posto. Svi ti rezultati bit će podloga za kampanju SDP-a i partnera, te je procjena da treba iskoristiti baš sve pozitivne efekte, a u tom smislu turizam nije jedini te je izglednije da izbori budu kasnije.

Uobičajeni optimist

Kako je ovih dana izjavljivao ministar turizma Darko Lorencin, ove godine očekuje se prihod od turizma od čak 9,3 milijardi kuna, od čega osam čine prihodi od stranih turista, a čak 1,3 milijardi kuna od domaćih. Ističe se da je ove godine u turizam investirano više nego ijedne godine u zadnjoj dekadi, otvoreno je 25 velikih novih hotela, a već u srpnju zabilježen je rekordan promet – sad se čekaju još rezultati za kolovoz koji će biti još bolji, s obzirom da je u prvom vikendu kolovoza zabilježen 15 posto veći promet nego prošle godine.

– Ove godine imamo odličnu sezonu, 9 posto više dolazaka i 7 posto više noćenja. To vam je, realno, automatski i 7 posto više opće potrošnje. I to će značajno pridonijeti rastu BDP-a – kaže nam potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Ovoga puta on je, kao uobičajeni optimist, čak i oprezan i ne želi pretjerivati s brojkama: »Pričekajmo. Neću licitirati stopom rasta u trećem kvartalu, koju još ne možemo znati, ali je jedno sigurno – ta stopa u svakom kvartalu kontinuirano raste. Drugi kvartal je bio bolji od prvoga, a treći će biti bolji od drugoga. Za brojke me sad još ne pitajte,  ali ja mislim da ćemo premašiti sve projekcije koje smo imali, a na početku godine to je bilo 0,5 posto rasta«, kaže Grčić. On je uvjeren da će turizam, kao i svi drugi sektori koji bilježe rast, poput izvoznih grana i industrije, utjecati na dobar rezultat za stranke ove Vlade.

Rast i plus

– Turizam je ove godine odličan, ali još su važniji indirektni efekti u drugim, pratećim granama, od ugostiteljstva do prometa i proizvodnje svih roba koje se traže u ovom dijelu godine. Zaista vjerujem da na tom valu dobrih vijesti možemo temeljiti svoju kampanju u narednim mjesecima. Vidi se i po anketama da građani osjećaju te pomake, jer njima je ipak najvažnije kako žive. Zapošljavanje, potrošnja, oporavak, to ih zanima. To je ključno. Mi smo ipak postigli napredak, ma što tko govorio. A ono što iz oporbe poručuju, da imamo niske stope, ah čujte, imali su i oni svoju priliku pa nisu došli do rasta i plusa. Mi trend ipak dižemo i građani to osjećaju na vlastitoj koži u pozitivnom smislu, kaže Grčić. On kaže da njegov optimizam zadnjih godinu-dvije, nije bio neutemeljen: »Ja ipak znam promatrati makroekonomske trendove, a i imam informacije i svih sektora, pa sam vidio da sve to ide u dobrom smjeru«.

Samo prihod ubran od PDV-a tijekom ove godine veći je za 1,4 milijarde kuna nego prošle, a i iz europskih fondova povučeno je dvostruko nego prošle godine – 2,7 milijardi kuna (prošle godine je to bilo 1,4 milijade).