Na Europsku uniju danas pozitivno gleda 47 posto ispitanika u Hrvatskoj, dok je prije dvije godine tako mislilo njih 40 posto. Istovremeno je smanjen broj onih kojima EU ima negativan imidž
ZAGREB Nakon dvije godine članstva u Europskoj uniji, hrvatski su građani bolje raspoloženi prema EU nego što su bili prije ulaska u tu integraciju. Pokazuje to usporedba prošlog tjedna objavljenih rezultata istraživanja Eurobarometra s rezultatima iste ankete provedene uoči pristupanja Hrvatske EU 2013. godine.
Raste povjerenje
Prema Eurobarometru, na Europsku uniju danas pozitivno gleda 47 posto ispitanika u Hrvatskoj, dok je prije dvije godine pozitivnu sliku o Uniji imalo njih 40 posto. Istovremeno je smanjen broj onih kojima EU ima negativan imidž, s nekadašnjih 22 na današnjih 12 posto. Netom prije pristupanja, 42 posto ljudi smatralo je da bi se Hrvatska bolje suočila s budućnošću kada bi bila izvan EU-a, dok se u novoj anketi s tom tvrdnjom slaže 37 posto građana.
Prije dvije godine, 59 posto anketiranih u Hrvatskoj bilo je optimistično u pogledu budućnosti Europske unije. Pesimista je tada bilo 38 posto. Danas je znatno više optimista, gotovo tri četvrtine, dok je pesimista 24 posto. Ostali se nisu izjasnili.
Povećao se i broj ljudi koji ocjenjuju da stvari u EU idu u pravom smjeru, kao i povjerenje u projekt Europske unije te njezine glavne institucije, Europski parlament i Europsku komisiju. Europskom parlamentu sada vjeruje 53 posto ispitanika, u odnosu na 48 posto prije dvije godine, a Komisiji 49 posto ljudi, što je četiri postotna boda više nego uoči pristupanja. Ispitivanje javnog mnijenja, međutim, provedeno je tijekom svibnja, odnosno prije aktualnog spora Hrvatske i Slovenije oko arbitražnog postupka u kojem se Komisija, na neki način, izjasnila u korist Slovenije, pa je pitanje bi li to, da je anketa provedena kasnije, utjecalo na mišljenje građana u Hrvatskoj. Eurobarometar pokazuje i da se sve više ljudi u Hrvatskoj osjeća (i) građanima Europske unije. Njihov broj porastao je sa 55 posto, koliko ih je bilo nakon godinu dana članstva, na sadašnjih 63 posto. Što se, pak, tiče prednosti članstva, hrvatski građani i dalje najčešće spominju slobodu putovanja, studiranja i rada bilo gdje u EU.
Iznad prosjeka
U prvom ovogodišnjem Eurobarometru, »mjerila« se i prepoznatljivost karakteristične europske zastave, koju je u Hrvatskoj, kao i u većini drugih zemalja članica, vidjelo 99 posto ljudi. Pritom gotovo dvije trećine ispitanika smatra da bi tu zastavu trebalo isticati kraj nacionalne zastave na svim javnim zgradama (64 posto se slaže, 29 posto je protiv, ostali ne znaju). To je prilično visok postotak, kad se usporedi s nekim starim članicama: u Danskoj se s time slaže svega 15 posto ljudi, u Finskoj 20 posto, Velikoj Britaniji i Švedskoj 30-ak posto, Nizozemskoj 36 posto. I u tri nove članice, Češkoj, Estoniji i Latviji, isticanje europske uz nacionalnu zastavu na javnim zgradama podupire manje od polovice ispitanika.
