Čemu služe aditivi u gorivu i trebate li ih dodavati sami

NL native



Aditivi se dodaju gorivu još od najranijih dana automobilizma – da bi se spriječilo tzv. kliktanje, odnosno nekontrolirano detonantno izgaranje koje može oštetiti vitalne dijelove motora (klipove, karike, ventile…), benzinu se još od dvadesetih godina prošlog stoljeća počelo dodavati tetraetilno olovo (TEL). I tako gotovo čitavo stoljeće, sve dok zbog štetnosti po ljudsko zdravlje, a povezuje ga se i s porastom kriminala, olovo nije izbačeno iz benzina, najprije u Sjedinjenim Državama (1996.), a potom i Europskoj uniji (1999.). Danas se olovni benzin može pronaći još samo na benzinskim crpkama u rijetkim zemljama Trećeg svijeta – Afganistanu, Mijanmaru, Sjevernoj Koreji, Iraku i Jemenu.


Ista je sudbina snašla i drugi poznati aditiv, sumpor, koji se desetljećima koristio za podmazivanje, prije nego li je njegov udio drastično smanjen ali ne samo zbog razgradnje ulja u motoru i izazivanja korozije vitalnih dijelova motora, nego u prvom redu zbog štetnog utjecaja na okoliš, odnosno pojave tzv. kiselih kiša. Današnja goriva tako udovoljavaju strogoj normi Euro5, što znači da imaju manje od 10 čestica sumpora na milijun.





I dok smo sve dodnedavno aditive gorivu morali dodavati sami, goriva koja se na našim benzinskim crpkama prodaju unazad desetak godina već iz rafinerije izlaze obogaćena raznim aditivima. Gorivu se, primjerice, dodaju antioksidansi, koji sprečavaju propadanje goriva, odnosno jamče zadržavanje fizikalno-kemijskih osobina, jer gorivo – prije nego li se pomiješa sa zrakom i krene izgarati – dolazi u dodir s plastikom i zrakom u spremniku, metalom u cijevima… Aditivi, također, djeluju i poput deterdženta, odnosno ispiru i sprečavaju nakupljanje novih štetnih naslaga na brizgalicama i ventilima, osiguravajući besprijekoran rad motora kroz dulje razdoblje. Dodaju se i aditivi protiv stvaranja naboja, odnosno statičkog elektriciteta, zatim sredstva protiv stvaranja korozije (hrđe), koji sprečavaju nagrizanje instalacija kroz koje gorivo prolazi na putu od spremnika do motora, dodaci za smanjenje trenja u motoru (podmazivanje), dodaci za smanjenje pjenjenja… Na kraju, tu su i bojila, koja omogućuju da se goriva jedno od drugoga razlikuju i bojom.


Posebno treba skrenuti pažnju na aditive koji kod dizelskog goriva sprečavaju nastajanje parafinskih čepova, odnosno voska, koji začepljuje filtar goriva i blokira rad motora na niskim tepmeraturama zimi.


I premda udio aditiva u gorivu nije veći od dva do tri posto, oni itekako utječu na njegove osobine, pa ona s dodatnim oznakama – kvalitetnija i skuplja – imaju više raznih aditiva i veći broj poželjnih karakteristika. Trebate li gorivu sami dodavati aditive? Ne, jer već postoje aditivirana goriva, kao što su INA Class Plus. Razlika u cijeni između aditiviranog i običnog goriva pritom je gotovo zanemariva – 8 kuna na 50-litarskom spremniku u slučaju benzina i u slučaju dizela. Koristite li redovito aditivirana goriva, neće biti potrebe za čišćenjem naslaga s brizgalica ili sjedišta ventila, što znači da će motor raditi mirnije i trošiti manje goriva, a spriječit ćete i kvarove.