ZAGREB  Jalovi pregovori Grčke i njezinih vjerovnika, te iščekivanje  posljednje sjednice Američke centralne banke (FED-a) prije ljetne stanke na kojoj se očekuju prve naznake povećanja kamata u SAD-u od jeseni ili najkasnije početkom sljedeće godine  natjeralo je ulagače na burzama na opreznija ulaganja. Ranije najave povećanja kamata na američkom tržištu već  znači povlačenje novca s tržišta zemlja u razvoju, a  manje ulagnje u dionice znači da se  očekuje veća zarada na kamatama u SAD-u.  Što god da se dogodi na tržištima i kako god se ova dva slučaja raspletu utjecat će i na Hrvatsku, koja je  već ranije svoje zaduženje premjestila na europska tržišta i to zbog smanjenja kamata pod utjecajem mjera Europske središnje banke (ECB) koje će se provoditi do rujna 2016. godine.

Teško za podnijeti

Na Hrvatsku i na sve zemlje koje imaju sličan visoki rizik na ulaganje u njihove obveznice vjerojatno će trenutno više utjecati nepostojanje dogovora Grčke i kreditora, nego odluka FED-a kad god kamate u SAD-u počele rasti – na jesen ili početkom sljedeće godine. No, makar će mjere Europske centralne banke trajati još najmanje godinu dana u takvom okruženju za očekivati je da će investitori njihov prestanak ugraditi u kamate i  nešto ranije, što su učinili  i kad su snizili kamate prije početka primjene tih mjera, prognozira analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.

Zahvaljujući mjerama ECB-a, odluke iz Amerike neće se  odmah snažno preliti na europska tržišta, ali države poput Hrvatske, koje imaju visok javni dug i proračunski deficit sve će to osjetiti puno snažnije i teže će podnositi bilo kakav rast  kamata.  

– Naš je problem što nismo konsolidirali javne financije, nemamo jasnu strategiju upravljanja javnim dugom i naše  će stope rasta, ako ih i bude, biti slabe za razinu duga i deficita kojeg imamo, napominje Šantić.

Na pitanje može li Hrvatska u  situaciji niskih kamata na europskom tržištu  pokušati refinancirati svoj dug kako bi pritisak budućih većih kamata bio slabiji Šantić kaže da  ta operacija zahtijeva puno vremena, jasne najave reformi i da je za takvu akciju vjerojatno prekasno.

Začarani krug

Tako će se Hrvatska već nagodinu naći u situaciji da joj ponovo rastu izdaci za kamate, što će iziskivati nova zaduženja po većim kamatama, odnosno začarani krug javnog duga  čije će financiranje zahtjevati da se smanjuju drugi troškovi u proračunu. Sljedeća Vlada tako će imati izbor između nastavka postupnog  iscrpljivanja i smanjenja transfera prema građanima ili između radikalne štednje kako bi se olakšao odnosno pojeftinio pristup međunarodnom tržištu kapitala. No, te mjere vjerojatno bi morale biti toliko radikalne, poput onih od kojih Grčka bježi a tiču se smanjenja plaća i mirovina, da bi pogodile stanovništvo jednako kao i  zatvaranje pristupa tim tržištima.

Tako je  za nastavak sadašnjeg stanja bilo kojoj Vladi, sastavljao je SDP ili HDZ, ostala još jedna mjera, uzimanje novca na domaćem terenu, odnosno povlačenje sredstva iz drugog stupa. Ni u jednoj od te dvije stranke  o takvoj mogućnosti nitko ne želi službeno govoriti, no u neslužbenim razgovorima  gospodarski stratezi HDZ i SDP-a ne  bježe ni od te mogućnosti, kako bi se izbjegli jači potresi u hrvatskom društvu. Ističu kako je to opcija o kojoj se također mora razgovarati, a SDP-ovci napominju da će ona biti realna ako propadne model B monetizacije autocesta, a nastavi se braniti sadašnja visina plaća i mirovina.  Već ranije SDP-ova Vlade je povukla gotovo šest milijardi kuna iz drugog stupa, što su bile uplate za vojsku, policiju i vatrogasce.