Hodanje je ne samo dobra svakodnevna navika održavanja tijela i uma aktivnim i mladim, već i način putovanja jer vam omogućuje da svijet vidite iz druge perspektive, ali i novim očima otkrijete ono što vam je najbliže.

Ono je, iznad svega, čovjekova potreba koja ga vraća svojoj prirodi predaka. Nadalje, hodanje je najjednostavnija tjelesna aktivnost koja zahtijeva samo volju i upornost.

Konačno, brojna znanstvena istraživanja pokazuju koliko je hodanje dobro za zdravlje i u kolikoj mjeri pomaže održati naš organizam, ali i um, u formi.

Šetanje je najlakši i najprirodniji način za one koji žele smršavjeti. Za dobar svakodnevni trening dovoljno je 10.000 koraka, što nije toliko mnogo i nedostižno koliko možda mislite.

Već samo obavljajući kućne poslove, uključujući hodanje stepenicama u zgradi ili odlazak u šoping, radimo od 4.000 do 6.000 dnevnih koraka, dakle nije nemoguće doći do 10 tisuća.

Možda će vam se činiti čudnim, ali brza šetnja od najmanje 40 minuta može sagorjeti više masti nego trčanje. Tijekom trčanja su otkucaji srca visoki i dovode do sagorijevanja uglavnom šećera, dok su tijekom hodanja otkucaji niži, pa tijelo koristi masti kao gorivo.

Ipak zapamtite da je za istu jedinicu vremena potrošnja kalorija i dalje veća u trčanju nego u hodanju. Dakle, duži brzi hod dobra je alternativa kratkom trčanju.

Hodanje jača imunitet

Hodanje potiče proizvodnju hormona inzulina koji metabolizira šećere i sprečava dijabetes. Nekoliko istraživanja potvrđuje da brzi hod smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 udvostručujući porast osjetljivosti na inzulin, čak i kod genetski predisponiranih pojedinaca.

Osim toga, hodanje potiče cirkulaciju i pomaže drenaži, čime se sprečava zadržavanje vode u organizmu. Zajedno s plivanjem, hodanje je zapravo jedina tjelesna aktivnost koja se bori protiv celulita, toliko omraženog kod žena. Brzo ili nordijsko hodanje razvija srčane sposobnosti i poboljšava cirkulaciju krvi dopuštajući aktiviranje imunološkog sustava u cijelom tijelu.

Usto, hodanje pretvara mentalni umor u fizički umor, smanjujući razinu stresa i poboljšavajući kvalitetu sna. Kad ste odmorni, mozak izlučuje više hormona potrebnih za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava. Tako hodanje pomaže da se u manjoj mjeri razbolite i sprječava sezonske bolesti.

Šetnja od najmanje trideset minuta žustrim tempom oslobađa endorfin i serotonin, nužne za borbu protiv kortizola, hormona stresa. Hodanje također pomaže anksioznijim ljudima da se oslobode od stresa i opuste, a onima koji su smireniji, da se osjećaju dinamičnije. Tako hodanje pomaže u borbi protiv stresa i depresije i poboljšava raspoloženje.

Ako možete, odaberite gradski park, otvoreni krajolik, šetnju planinama ili pored mora jer je, očito, idealna šetnja usred prirode.
Hodanje potiče mineralizaciju kostiju, sprječava i suzbija osteoporozu i sve one koštane bolesti koje se javljaju tijekom godina.

Provesti najmanje 30 minuta hodajući, četiri do pet puta tjedno, ima blagotvoran učinak na kosti jer kada stojimo, težina opterećuje kostur, a pokret određuje kontrakciju mišića koja utječe na obnavljanje skeleta, pogodujući većoj gustoći kostiju.

Zato je, posebno za starije osobe, važno hodati.

Foto/iStock

Hodanje vodi do kreativnog razmišljanja

Još jedan od razloga zbog kojeg je hodanje izvrsno jest činjenica da brzo hodanje ubrzava rad srca tako da ga podvrgavate izvrsnoj vježbi koja poboljšava njegov daljnji rad. Dakle, hodanje je dobro za srce i, poput drugih fizičkih aktivnosti, pomaže u regulaciji kolesterola, smanjujući tako rizik od srčanog udara.

Odlično je i protiv bolova u leđima. Ponekad vam nisu potrebni dugi tretmani fizioterapije ili skupe masaže, već jednostavna šetnja kako biste se suprotstavili dosadnim bolovima u leđima i bolovima u mišićima.

Posebno za one koji vode sjedeći način života ili zauzimaju pogrešne položaje zbog posla ili učenja, šetnja od sat vremena najmanje tri puta tjedno pomaže u smanjenju bolova u leđima i napetosti mišića.

Oni koji hodaju žustrim tempom živjeli bi duže od onih koji imaju sporiji tempo, bez obzira na težinu. Prvi put je dokazana povezanost između brzine hodanja i životnog vijeka, a za to je zaslužno istraživanje koje su proveli istraživači Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja (NIHR) Leicester biomedicinskog istraživačkog centra.

Hodanje je, također, dobro za mozak. Odvajajući um od učenja i rada, mozak se može opustiti i pripremiti za sljedeće aktivnosti. Nadalje, hodanje, bez obzira bilo to na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, potiče sposobnost kreativnog razmišljanja u prosjeku 60 posto više nego kad sjedite.

Nekoliko znanstvenih istraživanja pokazalo je da se prilikom hodanja sposobnost pronalaska više odgovora na ono što vas muči i na niz pitanja koja se nameću praktično udvostručuje.

To bi se moglo pripisati učinku većeg dotoka kisika kojem pogoduje aerobna aktivnost, poput hodanja. Ustvari, mnogi ljudi tvrde da su dobili najbolje ideje upravo hodajući.

Osim toga, hodanje stimuliranjem kardiorespiratornih funkcija povećava dotok krvi u mozak i posljedično poboljšava moždane funkcije poput pamćenja i kognitivnih aktivnosti.