RIJEKA  Zbog velikog broja bolovanja zaposlenika od kojih neka traju godinama, pa čak i 23 godine, koliko glasi neslavan rekord jedne nemedicinske djelatnice, u Kliničkom bolničkom centru Rijeka započela je kontrola svih zaposlenika koji su dugo ili često na bolovanju. Kadrovska služba bolnice na takve slučajeve upozorava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji će kod liječnika koji su odobrili bolovanja, ispitati njihovu opravdanost.  

A radnika na bolovanju u riječkoj bolnici uistinu ne manjka. Prema podacima kojima raspolažemo, a odnose se na prva četiri mjeseca ove godine, ispada da je mjesečno u prosjeku u KBC-u Rijeka na bolovanju nešto manje od 20 posto od sveukupno 3.461 zaposlenika.

Tako je u siječnju na bolovanju bilo 672 radnika, u veljači 853, u ožujku 654, a u travnju 543 zaposlenika. Bolovanja duža od 42 dana u pravilu čine više od polovice sveukupnog broja bolovanja u riječkoj bolnici.

U bolovanjima prednjači dio zaposlenih kao nemedicinski kadar, poput spremačica i pralja te radnika u tehničkoj službi, koji čine oko dvije trećine zaposlenika riječke bolnice na bolovanju. Zbog manjka radnika na pojednim područjima, bolnica pati u organizacijskom, ali i u financijskom smislu.

Primjerice, na Klinici za internu medicinu na riječkom lokalitetu rade dvije spremačice od njih ukupno šest. Zbog toga rade u smjenama po 12 sati, što predstavlja višak sati. Pritom bolnici samo na prekovremene sate mjesečno odlazi 2,3 milijuna kuna. Cilj nove uprave je prepoloviti broj prekovremenih sati.

Bolnički kuloari bruje od priča kako pojedini zaposlenici bolnice provode svoja bolovanja. Osim što se takvi navodni bolesnici često mogu sresti u šetnji ili na kavi, dio ih se dok su na bolovanju bavi privatnim bizinisom.

Više možete pročitati u tiskanom izdanju.