Foto D: KOVAČEVIĆ
U Predsjedništvu SDP-a od 17 članova samo su tri odgovorila Gvozdenu Flegi, a jedino je Zlatko Komadina izjavio da smatra da intelektualci imaju obavezu govoriti o tome kako vide razvoj društva, pa i SDP-a, te je praktički podržao Flegu
Bivši ministar znanosti i vanstranački zastupnik s liste SDP-a, dr. Gvozden Flego uputio je Predsjedništvu SDP-a dokument nazvan »Manifest za novi program SDP-a« u kojem traži zaokret u politici SDP-a nakon četiri uzastopna izborna poraza, te predlaže donošenje novog programa SDP-a. To je diglo buru u javnosti, koja je vrlo zainteresirana za raspravu o socijaldemokraciji u Hrvatskoj; također i u bazi i članstvu SDP-a gdje se ovog tjedna puno govori o tome s obzirom da je poznato da jedan dio ljudi u stranci želi povratak SDP-a ulijevo, od Antuna Vujića do Tonina Picule i Zlatka Komadine; no ne i u samom vrhu stranke.
Bauk kruži
Jedini koji se ovih dana o tome javno očitovao iz vrha stranke bio je ministar Arsen Bauk, koji je međutim relativizirao Flegin pokušaj. Kako kaže, on podupire svaki manifest »s obzirom na to da onaj najpoznatiji manifest počinje s jedan bauk kruži, prema tome – bauk demokracije neka kruži strankom, društvom, svima«. Dodao je da svatko može izraziti svoje mišljenje, a da se o razlozima može raspravljati.
I upravo tako – ne samo o Fleginu dokumentu, koji se očito nikada formalno neće ni naći na dnevnom redu stranačkih tijela, već o općenitom smjeru SDP-a i novom programu stranke, ipak će se prije ili kasnije morati početi razgovarati. Posve sigurno, ta će prilika biti prva naredna izborna konvencija SDP-a, ali ona će uslijediti tek nakon parlamentarnih izbora, najranije za godinu dana. Svojedobno, nakon krize s isključivanjem Slavka Linića, i šef Glavnog odbora SDP-a Josip Leko bio je najavio da će sazvati sjednicu na kojoj će se »pod hitno« morati progovoriti o programu stranke. No, evo to se nije još dogodilo, mada stranka neprestano kipti pod podjelom na novi, Milanovićev, pragmatični SDP s jedne stranke, te ljeviji, socijaldemokratskiji, ali možda i anakroniji SDP onih koji ne podržavaju sadašnje skretanje u neoliberalne vode. Ima li načina da se ta podjela prevlada, ključno je pitanje.
Loše se piše
Neki analitičari misle da za to više i nema šanse:
– Flegin je program, jednostavno rečeno, odviše dobar (i socijaldemokratski), a da bi u sadašnjem SDP-u mogao biti relevantan. Njegova je originalnost, paradoksalno, u povratku na dugu tradiciju, prije svega njemačke socijaldemokracije, od Gothskoga, preko Erfurtskog do Badgodesberškoga programa, u tradiciju programatske odgovornosti spram problema vlastita vremena i sredine. Utoliko su i novine u Fleginu prijedlogu one koje uzimaju u obzir recentna zbivanja u socijalnoj teoriji i socijaldemokratskoj programatici, od ekologije do unutarstranačke demokracije, s posebnim naglaskom na poimanje globalnosti političkoga okvira u kojemu su fundamentalna rješenja uopće moguća – kaže prof. Žarko Puhovski.
»Ne vjerujem da će ovaj program imati poseban odjek u stranci, jer u njoj je malo onih koje programi uopće zanimaju, a za alternativne programe interes je, bojim se, posebno slab. Možda, ipak, netko iz »riječke skupine«. Ali, valja se nadati da će nova socijaldemokratska generacija imati više smisla za ovo. Inače, loše se piše stranci – i ne samo stranci«, smatra Puhovski.
SDP – PROGRAMSKI MANIFEST
UVOD
Svijet 21. stoljeća mijenja se korjenito i strelovito – u područjima rada, poslovanja,politike, komuniciranja, informiranja, istraživanja, poučavanja, političkog organiziranja i djelovanja… nastupaju duboke promjene. Shvaćamo ih kao mogućnosti za drugačije društvo, okrenuto poboljšanju kvalitete života i drugačijih međuljudskih odnosa. Da bi ljudima tog novonastajućeg svijeta mogla biti partner i vodič, socijaldemokratska politika mora iznaći nove sadržaje i nove metode djelovanja. Socijaldemokratska politička opcija treba biti na čelu promišljanja novog i izgradnje drugačijeg društva odnosno elemenata ‘novog društvenog ugovora’. Drugačije društvo treba biti usmjereno zadovoljavanju ljudskih potreba, smanjivanju ogromnih i sve većih socijalnih razlika (u nacionalnim i globalnim okvirima), ono treba biti solidarno i inkluzivno umjesto da bude okrenuto pukom gomilanju novca i proizvodnji (ekstra)profita. U Hrvatskoj je potreba za korjenitim promjenama urgentnija od one na globalnom planu. Hrvatska socijaldemokracija će mijenjati svoju, ali i cjelokupnu hrvatsku politiku, kako bi mijenjala zaostalo društvo. Ona će najviše doprinositi promjeni paradigme hrvatske politike i hrvatske ekonomije.
PRIVREDA – RADNIČKA PARTICIPACIJA
Hrvatski model ekonomskog razvoja je zastario. Socijaldemokracija posebnu pozornost posvećuje ljudima koji žive od plaće te vjeruje da su današnji radni odnosi suradnički, da poslodavaci posloprimac imaju više zajedničkih no suprotstavljenih interesa. Stoga ćemo surađivati sa sindikatima kao i s udrugama poslodavaca i nastojati da obje ‘strane’ djeluju temeljem zajedničkih interesa, a da se u interesnim sukobima ne postupa na nasilan način. U razvijenome svijetu su optimalne poslovne razultate kao i one u međuljudskim odnosima postizala poduzeća u kojima je prakticirana radnička participacija, suodlučivanje o ključnim pitanjima za radnu sredinu.
POLITIKA – DEMOKRACIJA, A NE SLJEDBENIŠTVO
Država: Hrvatsku državu treba decentralizirati, ona treba novu teritorijalnu organizaciju, novu i djelotvornu strukturu državne i lokalne uprave, nov izborni zakon. Postojeći razmjerni sustav jamči maksimalnu ovlast stranaka, a minimalne neposredne utjecaje pojedinaca.
OBRAZOVANJE – PRIMIJENITI STRATEGIJU
SOCIJALNA POLITIKA – PROTIV RIGOROZNE ŠTEDNJE
MEĐUNARODNA POLITIKA – PODRŠKA REGIJI