Energetska obnova

SKELE NIČU, ALI… Krize u fasaderstvu za sada nema, ona stiže tek na jesen

Ljiljana Hlača

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Već sama najava da više neće biti Javnog poziva za korištenje sredstava spomeničke rente namijenjenih sufinanciranju provođenja Programa sanacije i obnove pročelja i krovova građevina na području zaštićene Urbanističke cjeline Grada Rijeke, ukazuje da neće sve biti isto kao prije



RIJEKA – Upravna zgrada Lučke uprave u Ulici Riva 1, Mali neboder u Ciottinoj 20, zgrada na Pomeriju 21, riječki željeznički kolodvor – samo su neke od građevina koje su friško omotane skelom i ukazuju na početak radova.


Najavljeni su još neki projekti, a riječ je o energetskoj obnovi nebodera koji bi trebali ići preko Fonda za energetsku učinkovitost. Uglavnom, skele niču kao da sektor fasaderstva i krovopokrivačkih radova još nije osjetio krizu uzrokovanu koronavirusom.


Otežane okolnosti


No, sama najava da više neće biti Javnog poziva za korištenje sredstava spomeničke rente namijenjenih sufinanciranju provođenja Programa sanacije i obnove pročelja i krovova građevina na području zaštićene Urbanističke cjeline Grada Rijeke, ukazuje arada neće sve biti isto kao prije.




Tajnik udruge Hrvatskih fasadera i krovopokrivača sa sjedištem u Rijeci Dževad Osojkić, rekao nam je da je ono što sada vidimo po gradu ugovoreno još puno prije, a da će fasaderi i krovopokrivači recesiju osjetiti posljednji, negdje na jesen.


– Mi ćemo biti zadnji koji će osjetiti taj udarac. Za sada se ne damo, komentirao je Osojkić. Otkriva da se u posljednjih mjesec i pol dana radilo 50 posto manje.


– Bilo je problema zbog ograničenja u kretanju, nabavke materijala zbog zatvorenih dućana, pravila ponašanja koja su se trebala ispoštovati na gradilištima. Radilo se u otežavajućim okolnostima – a sve to zapravo znači da ekonomija već sada nije u istoj računici.


Nadalje, zbog neizvjesnosti, može se osjetiti da već sada radnici ne rade istim elanom kao prije, dodao je naš sugovornik.


Tajnik se osvrnuo na preporuke službi, a vezano za pravila ponašanja na gradilištu. Po njemu mnoge stvari tu nisu baš jasne, a mjere od – pet radnika istovremeno na gradilištu uz razmak od dva metra – gotovo da je nemoguće ispoštovati.


– Sve je to fasadere i krovopokrivače dovelo u otežavajući položaj, a građani vrlo često radnike prijavljuju zbog kršenja pravila o preporučenom razmaku, zaključio je Dževad Osojkić, apelirajući na nadležne da ublaže »aktualni bonton«.


Prema analizi HGK-a Sektora za graditeljstvo i komunalnu djelatnost, u prva dva mjeseca krize još nije bilo na vidiku, iako je već krajem veljače koronavirus stigao u Europu.


Neuočljiv utjecaj


U veljači 2020. godine zabilježen je čak rast obujma građevinskih radova od 11.9 posto u odnosu na isto razdoblje lani (konkretno na zgradama radi se o rastu od 11,4 posto, a na ostalim građevinama 12,6 posto). Riječ je zapravo o nastavku rasta koji traje još od ožujka 2018. godine.


Kada je riječ o odrađenim satima na gradilištu, u prva dva mjeseca ove godine više je sati odrađeno na novogradnjama 35,1 posto, a 27 posto otpada na sate rekonstrukcije, popravke i održavanja.


– Utjecaj koronavirusa na obujam građevinskih radova u veljači 2020. godine nije uočljiv. Mjere za suzbijanje virusa na snazi su od ožujka 2020. godine, a utjecale su na smanjenje poslovnih aktivnosti poduzetnika, stoga će utjecaj tih mjera biti uočljiv tek s podacima za ožujak koji bi trebali biti objavljeni krajem svibnja, ukazuje se dalje.


U HGK -u vjeruju da bi ti podaci mogli biti lošiji u odnosu na isti period lani, a što već upućuju i rezultati ankete koju je Europska komsija radila u ožujku, na uzorku poduzetnika u građevinarstvu.


– Naime, prema rezultatima te ankete, u ožujku je zabilježeno znatnije pogoršanje poslovanja hrvatskih poduzetnika u građevinarstvu u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.


Jedna se od lošijih ocjena u anketi odnosi i na knjigu narudžbi (upis novih poslova op. a) a koju su građevinari u ožujku ocijenili ispodprosječnom, odnosno ispodprosječno lošom, istaknuto je.